Izvor: Politika, 31.Mar.2008, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Protiv inflacije – samo zajedno

Rastu cena najviše doprineli poljoprivredni proizvodi, koji su u poslednjih dvanaest meseci poskupeli 35,5 odsto, a nafta 30,8 procenata

Rast bazne inflacije na godišnjem nivou dostigao je sedam procenata, a cena na malo 11,8 odsto. Bazna inflacija je time premašila gornju granicu ciljnog raspona od tri do šest odsto, ali guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić ocenjuje da će se u četvrtom tromesečju vratiti u projektovani okvir, naravno uz povećanje restriktivnosti >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << monetarne politike, ali su za to potrebne i mere vlade.Jer, kako je juče istakao, inflacija i spoljnotrgovinski deficit su ključni problemi u Srbiji.

Očekivano ubrzanje inflacije se, nažalost, ostvarilo. Glavni „krivci” su, kako je Jelašić rekao na konferenciji za novinare, cene poljoprivrednih proizvoda koje su u poslednjih dvanaest meseci povećane za 35,5 odsto, a naftni derivati za 30,8 procenata. Zaustavljanju rasta cena poljoprivrednih proizvoda doprinelo bi smanjenje carina i dažbina,jer interventan uvoz nije dovoljno rešenje.

Cene brašna i hleba su od marta prošle do marta ove godine, povećane za 40 odsto što je najviše u regionu, a suša nije bila različita.

Dinar je sredinom marta neznatno ojačao prema evru, ali je od početka godine do sadaoslabio za 3,8 odsto.

Guverner je naglasio da se inflatorna iščekivanja ne suzbijaju preko noći. Osnovni uzroci su, naveo je, politička neizvesnost oko izbora, Kosova i nastavka evropskih integracija, koja utiče na strane investitore i nepovoljne makroekonomske tendencije sa rastućim deficitom platnog bilansa, rastom inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta.

Kreditna aktivnost banaka, kako je rekao, blago je usporena u februaru, a najveći rast i dalje beleže gotovinski i stambenizajmovi. Usporavanje rasta tražnje za kreditima posledica je pooštrene monetarne politike, a pogotovu zbog povećane referentne stope NBS na 14,5 odsto, koja na jučerašnjem sastanku Monetarnog odbora nije promenjena.

Međutim, i dalje raste zaduživanje domaćih preduzeća u inostranstvu, koje je u januaru i februaru iznosilo oko 861 milion dolara, ili 37,5 odsto više u odnosu na isti period lane.

----------------------------------------------------

Bez depozita za dinarske, a veći za deviznekredite

NBS će od 14. aprila za dinarske kredite stanovništvu ukinuti obavezni depozit od 20 odsto. Istovremeno će depozit na devizne kredite, uključujući i dinarske indeksirane u stranoj valuti, biti povećan sa 20 na 30 odsto odobrenog zajma, najavio je juče Jelašić.

Takođe, od 17. maja biće uvedena obaveza banaka da 10 odsto obavezne devizne rezerve izdvoje i drže u dinarima. Na taj način će dinarski udeo u bilansnoj sumi banaka biti povećan za 28 milijardi dinara.

Kako je ocenio, novim merama NBS, koje će doprineti povećanju štednje i kredita u dinarima, postaće uočljivija veza između inflacije, referentne kamatne stope i cene kredita.

B. Dumić

[objavljeno: 01/04/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.