Izvor: S media, 25.Feb.2010, 12:54 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Prezaduženost tera Island u EU
Island do sada nije pokazivao interesovanje za članstvo u Evropskoj uniji, ali, nakon ekonomske i finansijske krize 2008, posle koje je zemlja ostala sa brdom dugova, na ostrvu duvaju drugi vetrovi, prenosi danas Dojče vele.
U julu 2009. godine, 33 od 63 poslanika glasalo je da se odmah podnese zahtev za prijem, što je vlada i učinila dan po donošenju odluke u parlamentu. Ranije vlade smatrale su da nema potrebe za punopravnim članstvom Islanda u EU.
>> Pročitaj celu vest na sajtu S media <<
Strahovalo se pre svega od gubitka kontrole nad ribarstvom i poljoprivredom, jer se u Uniji o tome odlučuje centralno na osnovu zajedničke politike.
Osim toga, Islandjani su nezavisnost od Danske stekli tek 1994. godine i želeli su da sačuvaju pun suverenitet. Osnovni motiv za sadašnje nastojanje da se ipak udje u EU jesu izgledi da se uvede i evro, jer islandska kruna i dalje gubi vrednost.
Island je već sada član šengenske zone, od 1994. godine je u evropskom privrednom području što znači da i za njega važi veliki deo propisa EU. Sve to govori u prilog prijema i jedini problem je velika zaduženost zemlje.
Kamen spoticanja na putu u članstvo su i takozvani „ajs-sejv“ bankarski računi. Islandski predsednik Olafur Grimson stavio je van snage zakon prema kome je pre svega gradjanima Velike Britanije i Holandije trebalo vratiti tri milijarde 800 miliona evra. Oni su taj novac izgubili štedeći u islandskoj internet-banci „Ajs-sejv“ nakon što je bankrotirala matična „Landsbanki“ tokom krize 2008. godine.
Teška kriza tera Island u EU
Izvor: Deutsche Welle, 25.Feb.2010
Island do sada nije pokazivao interesovanje za članstvo u Evropskoj uniji, ali, nakon ekonomske i finansijske krize 2008, posle koje je zemlja ostala sa brdom dugova, na ostrvu duvaju drugi vetrovi…










