Izvor: Capital.ba, 24.Maj.2015, 15:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Preciznije definicije strukovnog i akademskog zvanja
BANJALUKA, Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja, a koji je Vlada Republike Srpske utvrdila na posljednjoj sjednici, između ostalog, za nosioca strukovnog i akademskog zvanja preciznije su definisani nazivi na engleskom jeziku. Pomoćnik ministra prosvjete i kulture Republike Srpske za visoko obrazovanje Radmila Pejić rekla je Srni da su umjesto dosadašnjeg zvanja „Bachelor of Applied“ propisana zvanja „Bachelor of Applied >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << Science“ i „Bachelor of Applied Arts“, a umjesto dosadašnjeg „Bachelor“ predviđena su zvanja „Bachelor of Science“ i „Bachelor of Arts“, te da oblast obrazovanja u kojem se zvanje dodjeljuje određuje koje će se od ponuđenih zvanja propisati. „Tako, na primjer, `Bachelor of Applied Science` se dodjeljuje u oblastima inženjerstva i tehnologije, prirodnih nauka, zdravstvenih nauka – za pojedina polja i poslovnog upravljanja – menadžmenta, dok se `Bachelor of Applied Arts` dodjeljuje u oblasti društvenih nauka, humanističkih nauka, zdravstva i medicine – za određena polja i umjetnosti“, rekla je Pejićeva. Ona je dodala da skraćenica „BSc“, koja je bila propisana za zvanje „Bachelor“ nije adekvatna za sve oblasti obrazovanja, naročito kada se dodjeljuje strukovno zvanje u oblasti umjetnosti. „Jedan od najvažnijih razloga za donošenje ovog zakona jeste definisanje i diferenciranje zvanja koja se stiču u različitim disciplinama obrazovanja, zvanja koja se stiču završetkom tri i četiri godine studija prvog ciklusa, kao i zvanja koja se stiču na akademskim od onih koji se stiču na strukovnim studijama„, istakla je Pejićeva. Prema njenim riječima, novina je i uvođenje discipline obrazovanja kao referentnog za utvrđivanje zvanja, a ne oblasti obrazovanja kako je do sada bilo. „Tako je propisano da se završetkom prvog ciklusa akademskog studija u trajanju od tri godine stiču akademska zvanja iz odgovarajuće discipline obrazovanja sa naznakom broja ECTS bodova – na primjer `pravnik – 180 ECTS bodova`, odnosno zvanje `profesor`, odnosno `inženjer`, dok se tek sa četiri godine dodjeljuje zvanje `diplomirani`, odnosno `diplomirani inženjer`, odnosno `diplomirani profesor` u odgovarajućoj disciplini obrazovanja uz naznaku broja bodova – 240 ECTS bodova“, navela je Pejićeva. Ona je dodala da je razlog za razdvajanje trogodišnjih od četvorogodišnjih zvanja potreba da se naglasi razlika u opterećenju studenta, kao i da se zadrži tradicija zvanja „diplomirani“ za četiri godine akademskog studija. Razlog za razdvajanje ovih vrsta zvanja „profesor“ i „inženjer“ od ostalih, prema riječima pomoćnika ministra za visoko obrazovanje, jeste u tome što riječi „profesor“ i „inženjer“ ne označavaju disciplinu obrazovanja već vrstu zanimanja, te ih je bilo potrebno posebno propisati kao oznake koje se stavljaju prije discipline obrazovanja, na primjer, inženjer informatike – 180 ECTS bodova ili profesor biologije – 180 ECTS bodova, diplomirani inženjer arhitekture – 240 ECTS, diplomirani profesor hemije – 240 ECTS bodova. „Zakon, takođe, razlikuje strukovna od akademskih zvanja, te kod strukovnih dodjeljuje zvanja `strukovni` i `strukovni inženjer` u odgovarajućoj disciplini obrazovanja sa naznakom broja bodova, odnosno 180 ECTS i 240 ECTS bodova„, rekla je Pejićeva. Ona je dodala da je predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja predviđeno i uvođenje strukovnog studija drugog ciklusa, da bi se harmonizovalo strukovno visoko obrazovanje Republike Srpske sa sistemom strukovnog visokog obrazovanja u zemljama EU, odnosno da bi se riješio problem priznavanja diploma strukovnih master studija koje su stečene u bilo kojoj od zemalja EU, kao i u zemljama van Unije, a u kojima se realizuju strukovne master studije. Srna
