
Izvor: Danas, 24.Feb.2015, 11:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Očekuje se signal da država neće bankrotirati
Beograd - Bord direktora Međunarodnog monetarnog fonda kasno sinoć po našem vremenu odlučivao je o odobravanju aranžmana iz predostrožnosti Srbiji, budući da je misija Fonda pre tri meseca preporučila zaključivanje programa. Prema ocenama domaćih stručnjaka, aranžman sa MMF-om će Srbiji dati kredibilitet pred međunarodnim investitorima, jer će predstavljati signal da "država neće bankrotirati".
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Nebojša Savić rekao >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << je juče da očekuje da odluka Borda direktora MMF-a bude pozitivna.
- To će biti dobar signal svima da je Srbija na dobrom reformskom
putu. Saglasnost MMF sa onim što se radi na reformama je u ovom trenutku snažan signal da ono što se dešava ide u dobrom pravcu - rekao je Savić za RTS. On je podsetio da je Evropska centralna banka "olabavila" svoju politiku i da će odobriti određenu količinu novca, koja će moći da bude usmerena Srbiji ako percepcija stanja u zemlji bude dobra.
Prema njegovim rečima, prve reforme izvršene su kada su prošle godine promenjeni Zakon o radu i Zakon o privatizaciji, a drugi paket reformi kada se počelo sa procesom fiskalnog prilagođavanja.
- Ovo je zeleno svetlo za ono što je urađeno. I garancija onoga što je ključno za nas - fiskalne strategije koju treba spovesti i reforme javnih preduzeća, za šta će i Svetska banka dati podršku - istakao je Savić.
Njegov kolega Goran Radosavljević, docent na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) smatra da aranžman sa MMF-om ima veliki značaj za Srbiju, jer predstavlja potvrdu kredibilnosti zemlje što je važno za investitore. Radosavljević je za Međunarodni radio Srbija istakao da aranžman predstavlja određenu garanciju da je reč o zemlji, koja verovatno neće ući u bankrot.
- Reč je o aranžmanu iz predostrožnosti na period od tri godine, uz mogućnost povlačenja oko milijardu evra. Kad je reč o obavezama koje Srbija preuzima, u svim sporazumima sa MMF, od 2001. godine do danas, kao uslov su bili navedeni fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i reforma javne uprave, što je i dalje tema - rekao je Radosavljević.
On je dodao da je jasno da će Srbija morati da reši problem "visokog kvazideficita", koji nastaje u javnim preduzećima, kao i visokih subvencija i da će to biti najveći izazov.