Niko ne zna koliko ima službenih automobila

Izvor: Politika, 04.Jul.2014, 16:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Niko ne zna koliko ima službenih automobila

Pošto država nema uređen sistem korišćenja sopstvenog voznog parka, sve se uglavnom svodi na odnos rukovodilaca i zaposlenih, a to može da bude i veliki prostor za rasipništvo neslućenih razmera

U Srbiji se ne zna koliko ima službenih automobila. Nije uređen ni sistem po kome bi se tačno znalo ko odlučuje o korišćenju tog voznog parka i na koji način se vodi evidencija o troškovima – od goriva, preko pređenih kilometara, do servisnih i drugih usluga. Sve je, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << uglavnom, svedeno na odnos rukovodilaca i zaposlenih. Zato su u našem izveštaju dati podaci o odstupanju kilometraže za iste relacije, ko je koristio vozila tokom vikenda i praznika i ko je i kada prelazio više od 605 kilometara dnevno, rekao je za naš list predsednik Državne revizorske institucije Radoslav Sretenović, objašnjavajući još neke detalje nedavno okončane revizije svrsishodnosti korišćenja službenih automobila u Srbiji 2012, odgovarajući na pitanje – šta smo zapravo doznali posle tog opsežnog i višemesečnog posla.

S kakvim zaključkom?

Zaključak je revizije da Srbija ne može i ne sme da dozvoli neuređenost upotrebe vozila. Na vladi je da što pre normativno uredi ovu oblast, donese procedure o jedinstvenoj evidenciji, a potom i korišćenju službenih vozila. Važne su procedure u ovoj oblasti, ali mi je još važnije da se novac svih poreskih obveznika racionalno troši.

 Da li se iz tog izveštaja može izvući zaključak da se službena vozila u Srbiji koriste „neekonomično i neefikasno”?

Na osnovu našeg izveštaja, to se ne može jednoznačno zaključiti. Kao revizor mogu da kažem da „postoji visok rizik za neekonomično i neefikasno korišćenje službenog voznog parka”.

Zašto? Zar mnogi slučajevi o kojima ste govorili prilikom nedavnog obraćanja javnosti ne govore u prilog tome da se službena vozila koriste gotovo bez kontrole i da je mnogo toga prepušteno rukovodiocima i šoferima.

Da. Ali, revizori u postupku revizije nisu mogli da utvrde, na primer, šta stoji iza formulacije u putnom nalogu – „lokal”. Gde je vozač bio, koga je vozio, s kojim zadacima, službenim, privatnim… Iz toga se ništa ne da zaključiti, a rukovodioci su uredno sve to parafirali.

Izneli ste podatak da je 29.966 ukupan broj vozila koja su u 2012. koristili vlada, vladine službe i ministarstva, a da je svega 6.244 automobila napravilo 67 miliona kilometara. Da li ćemo i kada doznati koliki je vozni park države, koliko nas košta i da li se koristi onako kako dolikuje siromašnoj zemlji?

Činjenica da se s tom kilometražom može 1.675 puta obići zemaljska kugla dovoljna je da se zaključi da je za Srbiju, zemlju sa ogromnim  budžetskim deficitom, prosečnom platom manjom od 400 evra i velikim javnim dugom, to preveliki izdatak i da se mora što pre otpočeti sa ozbiljnim uštedama u trošenju sredstava za ove namene.

Gde, koliko, kada?

Dali smo preporuke i predložili više mera vladi i direktnim budžetskim korisnicima koje stvaraju preduslov da se ubuduće tačno zna sa koliko se vozila raspolaže, kolika je njegova vrednost, koliki su troškovi održavanja i, što je najvažnije, koliko je taj vozni park u funkciji efikasnog funkcionisanja javnog sektora.

Ušli ste u taj posao bez valjane i pouzdane dokumentacije o tačnom broju automobila, ali i odgovarajuće metodologije na osnovu koje ćete tačno „izmeriti” da li je nešto svrsishodno korišćeno ili ne. Jeste li uspeli?

Znali smo da nema evidencija, kao i za druge probleme u vezi sa korišćenjem službenih vozila. Pošto je ovo naša prva revizija, ona je urađena u sklopu projekta sa Revizorskim sudom Holandije. U toku rada paralelno smo sa sprovođenjem revizije pripremali i metodologiju, koja će se koristiti ubuduće, obučavali revizorske timove i narednih godina naš rad će sve više biti usmeren ka revizijama svrsishodnosti.

Šta je vaš zaključak kao DRI i ko će ga sprovesti? S kakvom izvesnošću? Da ne bude tresla se gora – rodio se miš.

Nadležnost DRI kao nezavisne institucije u Srbiji jeste da nakon sprovedenih revizija predloži zaključke i preporuke i upućuje ih skupštini, vladi, subjektima revizije. Naša je obaveza i da pratimo sprovođenje preporuka, a skupština i vlada će u okviru svojih nadležnosti donositi odluke za koje imaju mandat.

Zašto niste objavili imena ljudi koji su se „veoma istakli” u korišćenju službenih vozila u nezakonite svrhe?

U konkretnom slučaju krivična prijava sa pratećom dokumentacijom predata je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu. Imena nismo sada objavili u cilju sprovođenja istrage i neometanja javnog tužioca. Kada se steknu uslovi, objavićemo sve detalje. Javnost ima pravo da zna ko i kako upravlja resursom koji plaća kroz poreze.

Kada ćete moći da izjavite da je budžet države Srbije trošen na zakonit i svrsishodan način, bar u onoj meri u kojoj su to iskustva i tradicija u EU?

U javnim finansijama i reviziji je kao i u životu. Nikada niste zadovoljni postignutim. Iznenadili biste se kada biste na međunarodnim skupovima čuli revizore iz zemalja Evropske unije ili SAD i probleme sa kojima se oni susreću. Mi smo „mlada” revizija. Radimo od 2007. Naš cilj je da unapređujemo naše revizije, da nam izveštaji budu sveobuhvatniji, da svake godine povećavamo njihov broj i da na bazi njih trošenje javnih sredstava bude efikasnije i ekonomičnije. Pomaci su vidljivi iz godine u godinu.

Ima li pritisaka s bilo koje strane da neke izveštaje ne objavite ili da nešto „ne čačkate”?

Do sada nije toga bilo i ne očekujem bilo kakve vrste pritisaka.

Jeste li zadovoljni „učinkom” pravosuđa i same države da preduzme odgovarajuće mere protiv ljudi koji su se ogrešili o zakone?

Podneli smo 75 krivičnih prijava. U dva slučaja, po nalogu javnog tužioca, plaćene su novčane kazne. Tri postupka su pravosnažno obustavljena. U dva slučaja DRI je podnela zahtev za zaštitu zakonitosti. Mi smo obavili svoj deo posla, ali za uspeh neophodno je efikasno funkcionisanje celog sistema.

Koliki je vaš vozni park? Smete li da kažete da ste primer kako valja gazdovati i svrsishodno koristiti vozni park?

Niko nije bez nadzora i kontrole, pa ni mi. Upotreba službenih vozila u DRI uređena je Direktivom o korišćenju službenih vozila. Trenutno imamo 14 vozila – šest „fijat punta”, sedam „ škoda fabija” i jednog „fijat doblo panoramu”. Sve su to vozila srednje i srednje niže klase. Za svako vozilo je zaduženo odgovorno lice i vodi se dnevna evidencija o korišćenju svih vozila, o pređenoj kilometraži i potrošnji goriva. Mi odista možemo biti primer za svrsishodno upravljanje vozilima.

 -----------------------------------------------------------------------------

Jevtina prevara

Imate li primera iz kojih se da zaključiti da se službeni automobili koriste za prevare, pa i krađe?

Naši revizori su došli u posed dokumenta s primerom veoma jevtine prevare, koja se istražuje i kojom se bave nadležni organi. Reč je o vozaču jednog državnog organa koji je, recimo, 13. oktobra 2012, uredno popunio nalog u koji je uneo čuveno – „lokal”, a onda kada mu je rukovodilac parafirao dokument, dopisao relaciju Beograd – Kosovska Mitrovica. Na put je, navodno, krenuo u 8.30. Istog dana, posle sat i 48 minuta, na lokaciji koja nema nikakve veze sa maršrutom, toči 58 litara goriva u Dobanovcima, a na jednoj pumpi u Beogradu malo kasnije još 43 litra goriva. Taj automobil je u periodu od 10. februara  2011. godine do 9. maja 2013. godine, odnosno za 26 meseci napravio 183.242 kilometara, a samo je sedam puta registrovan prolaz na nekoj naplatnoj rampi.

 -----------------------------------------------------------------------------

Izmena propisa

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo uručio je dokument premijeru Vučiću u kome se, između ostalog, ukazuje i na veoma nizak nivo kontrole budžetskih korisnika. Posebno se apostrofira uloga DRI, kojoj bi, između ostalog, trebalo dati mogućnost da kažnjava, kao NBS, budžetske korisnike i odgovorna lica. Šta kažete na to?

Znam šta se nalazi u poglavlju 32 za pregovore sa EU. Poznata su mi i iskustva vrhovnih revizorskih institucija Italije, Španije, pa i Portugalije u kojima rade ne samo tužioci i sudije, već i policajci. To je, ipak, stvar zakonodavca i uređuje se zakonom.

Da imate takva ovlašćenja, da li biste posle ove revizije nekoga kaznili?

Naravno da bi mnogi bili kažnjeni i visina kazni bi bila takva da im se nikako ne bi isplatilo takvo ponašanje. Morale bi da se urede evidencije i procedure korišćenja službenih automobila, jer ne bi se događalo da rukovodioci „na neviđeno” parafiraju putne naloge i prihvataju izveštaje sa puta sa neproverenim troškovima. Smatram da DRI i sa sadašnjim ovlašćenjima predstavlja važnu instituciju koja doprinosi finansijskom nadzoru, pravilnosti i svrsishodnosti trošenja javnih sredstava. Mi nismo institucija koja kažnjava, za to postoje drugi organi koji donose presude i kažnjavaju.

Slobodan Kostić

objavljeno: 04.07.2014.

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.