NE DAMO SLANINU Ona nam je u srcu i ostaje na sofri

Izvor: Blic, 28.Okt.2015, 19:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NE DAMO SLANINU Ona nam je u srcu i ostaje na sofri

Preporuka Svetske zdravstvene organizacije o štetnosti crvenog mesa i mesnih prerađevina neće mnogo uticati na prehrambene navike građana Srbije, može se naslutiti iz reakcija javnosti.

U anketi na sajtu „Blica“ bezmalo 80 odsto odgovora bilo je da neće menjati jelovnik zbog preporuke SZO, a „Pravda za slaninicu“ jedna je od jučerašnjih ključnih tema na društvenim mrežama.

Ni Piroćanac Marko Jocić ne haje za preporuke i zabrane Svetske zdravstvene >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << organizacije. On je juče proslavio Svetu Petku, krsnu slavu.

- Slavska trpeza će i dalje biti bogata. Na meniju imamo sve specijalitete iz pirotskog kraja: pečeno prase, dimljeno meso, slaninu, kobasice, sir, kačkavalj i ceđeno mleko, uz salate i piće. Ma kakve zabrane i preporuke SZO. To nas ne zanima - kaže Jocić pred prepunom trpezom.

Nutricionisti pak apeluju na umerenost.

- Ne postoji rizik za dobijanje raka ukoliko se tokom nedelje jede 50 grama suhomesnatih proizvoda i 125 grama crvenog meseca - kaže za „Blic“ nutricionista Branka Mirković.

Rezultati SZO ukazuju da crveno meso i mesne prerađevine mogu da izazovu rak i da su opasni isto koliko i duvan i azbest.

Dr Dragan Ilić, epidemiolog i direktor Instituta za javno zdravlje „Batut“, kaže da rezultati nisu ništa novo jer već postoje preporuke o ograničenom unosu pojedinih vrsta namirnica.

Magistar Stevan Blagojević iz Instituta za opštu i fizičku hemiju smatra da nema apsolutno neškodljivih hemijskih dodataka - aditiva.

- Ima onih koji provociraju alergije, stomačne tegobe, štetni su za kožu, pritisak, holesterol, neki su i kancerogeni. Postoje toksični aditivi poput natrijum-nitrita, koji se nalazi na listi otrova. Oni su nezamenljivi konzervansi za viršle, kobasice, salame, paštete. Njihova toksičnost se smanjuje tako što se mešaju s kuhinjskom soli. Bitno da čitate šta piše na etiketi proizvoda - upozorava Blagojević.

„Meso sadrži proteine visoke biološke vrednosti, odlikuje se dobrom iskoristljivošću neophodnih minerala kao što su gvožđe, bakar, cink, a s druge strane, veliki je izvor zasićenih masti. Ograničen unos mesnih prerađevina, crvenog mesa, namirnica životinjskog porekla bogatih zasićenim mastima je potreban kako bi se smanjio rizika od nastanka karcinoma“, kaže dr Dragan Ilić iz Instituta za javno zdravlej Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Nastavak na Blic...



Povezane vesti

Crvena lampica za crveno za crveno meso

Izvor: RTS, 29.Okt.2015, 00:13

Hrabri gurmani na društvenim mrežama od ponedeljka se trkuju ko će bolje da odbrani slaninu od Svetske zdravstvene organizacije. Ali, nesumnjivo je da će posle upozorenja o kancerogenosti nekih mesnih proizvoda prodaja pasti i nesumnjivo je da će to pogoditi stočare. Da li se u Srbiji razmišlja...

Nastavak na RTS...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.