Moguć rast industrijske proizvodnje u 2010.

Izvor: S media, 11.Jan.2010, 13:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Moguć rast industrijske proizvodnje u 2010.

Industrijska proizvodnja u Srbiji mogla bi da zabeleži blagi rast u ovoj godini ukoliko dodje do oporavka privrede, ali je za to neophodno povećanje njene konkurentnosti, izvoznog kapaciteta, kao i privlačenje velikih investitora u zemlju, ocenili su danas ekonomisti u izjavama Tanjugu.

Projekcije ekonomskih analitičara podudaraju se sa procenama državnih zvaničnika da je u ovoj godini moguć rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od 1,5 odsto, kao i da će dolazak velikih >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << investitora, kao što je "Fijat", doprineti stabilizaciji ekonomskih prilika u zemlji.

Glavni nosioci industrijskog rasta u 2010. godini, kako očekuje Vlada Srbije, biće automobilska i prehrambena industrija.

Član ekonomskog saveta premijera Milojko Arsić ocenio je da pad industrijske proizvodnje u Srbiji nije neouobičajen, jer se to dešava u svim zemljama u vreme krize.

"Ono što izdvaja Srbiju od drugih zemalja je što imamo sličan pad industrije, ali je bruto društveni proizvod (BDP) u odnosu na druge zemlje zabeležio manji pad, što znači da su druge delatnosti relativno bolje prošle kroz recesiju nego industrija", rekao je Arsić.

Prema njegovim rečima, u vreme recesije najveći pad imaju one delatnosti koje proizvode trajna potrošna dobra ili delatnosti koje proizvode za investitore, kao što je proizvodnja gradjevinskog materijala.

"Što se tiče proizvodnje hrane, nije baš sasvim jasno zašto je opala proizvodnja. Moguće da je izvoz bio otežan ili da se usmerila tražnja ka pijacama, gde su ljudi direktno kupovali poljoprivredne proizvode, umesto prehrambenih proizvoda koji su preradjeni u industriji", naveo je Arsić.

On je ocenio da bi u 2010. godini industrijska proizvodnja mogla i da poraste ukoliko dodje do oporavka privrede.

"Specifično je to što je naša industrija mala pa često ukupan rezultat zavisi od nekoliko preduzeća, kao što su 'Ju es stil' ili 'Fijata', koji ako krene može da promeni celu sliku", zaključio je Arsić.

Član ekonomskog saveta premijera Jurij Bajec rekao je da je sadašnje učešće industrije u BDP-u suviše malo u odnosu na neke konkurentske i zemlje koje su postigle mnogo značajnije razvojne i izvozne rezultate, kao što su Slovačka, Madjarska, Poljska, Slovenija...

Bajec je naglasio da industriji, kao i poljoprivredi, treba posvetiti veću pažnju u ovoj i u narednoj godini, jer su to sektori koji proizvode razmenljiva dobra koja se mogu prodati na inostranom tržištu.

On je kazao da novi model razvoja podrazumeva da se, sa stanovišta restrukturiranja privrede, mora staviti veći naglasak na investiranje u odnosu na potrošnju.

"Ambicija je isto tako da povećamo izvozni kapacitet srpske privrede", rekao je Bajec, objašnjavajući da to znači ne samo povećanje njenog učešća u BDP-u, već i konkurentnosti i izvoznog kapaciteta.

"Primera radi, ono što će biti sa 'Fijatom' tokom ove godine, naročito u 2011. godini i nadalje, predstavlja ozbiljnu promenu u oblasti industrije, ali sigurno treba još nekoliko takvih većih investicionih udara", kazao je Bajec.

On je dodao da bi i niz malih investicionih "udara" koji bi bili povezani sa tim velikim investicionim zahvatima značilo ozbiljniji oporavak srpske privrede.

Ekonomista Danilo Šuković istakao je da se u ovoj godini može očekivati blagi rast industrijske proizvodnje u Srbiji, ali će tom sektoru posle "teških havarija", koje je doživeo u prethodne dve decenije biti potrebno dosta vremena da se oporavi.

Šuković je ocenio da je industrijska proizvodnja u Srbiji na nivou od ispod 50 odsto industrijske proizvodnje koju je naša zemlja imala početkom devedesetih godina.

Poslednjih godina zapostavljen je realni sektor, i forsiran je sektor usluga, na kome je zasnivan rast, naveo je on, ističući da bez razvoja realnog sektora ne može biti istinskog rasta privrede bilo koje zemlje.

Šuković je naveo da je od presudne važnosti da se srpska privreda u većoj meri okrene ka izvozu zbog čega je, prema njegovom mišljenju, bitno da se ne održava nerealan kurs dinara, koji nije podsticajan za izvoz već za "uvoznički lobi".

Industrijska proizvodnja u Srbiji za 11 meseci 2009. godine smanjena je 13,1 odsto u odnosu na isti period 2008. godine, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

U novembru 2009. industrijska proizvodnja manja je 4,2 odsto nego u istom mesecu prošle godine, a u odnosu na prosek 2008. godine manja je 2,8 odsto.

Novembarska proizvodnja u preradjivačkoj industriji smanjena je u odnosu na isti mesec prošle godine 5,4 odsto, u proizvodnji i distribuciji električne energije, gasa i vode pad je bio 4,2 odsto, dok je u vadjenju ruda i kamena ostvaren rast od 9,4 odsto.

Smanjena je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju - 25,3 odsto, kapitalnih proizvoda - 14,3, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 4,9 odsto, energije 1,9, a intermedijarnih proizvoda, osim energije, 0,2 odsto.

Obim industrijske proizvodnje u novembru 2009. godine u odnosu na novembar 2008. godine, beleži pad u 21 oblasti i rast u osam oblasti.

Najveći uticaj na pad proizvodnje u novembru 2009. godine imale su proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, nameštaja, prehrambenih proizvoda i električne energije.

Nastavak na S media...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.