Koridorom kroz krizu

Izvor: Politika, Tanjug, 13.Apr.2009, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koridorom kroz krizu

Neko treba da stegne petlju i razgovara s tajkunima i plati im eksproprijaciju

INTERVJU: MILUTIN MRKONJIĆ, MINISTAR ZA INFRASTRUKTURU

O čemu postoji nesporna saglasnost Svetske banke, Evropske unije, predsednika Srbije, vlade i svih ministara? O izgradnji Koridora 10 kao objektivno velike razvojne šanse Srbije, kaže Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu.

Ako je tako, zašto su onda na prošlonedeljnoj sednici Nacionalnog saveta za infrastrukturu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << „sevale varnice”, a mediji čitav vikend obaveštavali da Mrkonjić podnosi ostavku. Ključna ocena je zapisana u materijalu Ministarstva za infrastrukturu, a glasi: „Sredstva za eksproprijaciju prioritetnih deonica autoputa nisu obezbeđena, a to je neophodan uslov da bismo počeli da koristimo kredite međunarodnih finansijskih institucija”.

Ministar Mrkonjić u razgovoru za „Politiku” kaže da se može diskutovati o tome da li Koridor graditi u uslovima krize ili treba da se radi onoliko koliko se može. Ako se za bilo šta može mobilisati strani kapital, onda je to Koridor 10 i u načelu su svi za to da se Koridor 10 radi, ali postaje sporno kada treba obezbediti domaće pare.

„Čak ni pare nisu sporne. Srbija je dobila kredite za puteve i železnicu. Srbija je došla u fazu da te kredite otplaćuje, a ne koristi. I odatle moja ljutnja”, kaže Mrkonjić.

Zašto se već odobreni krediti ne koriste?

Kad je potpisivala ugovore s međunarodnim finansijskim institucijama o kreditima, Srbija se obavezala da će država da snosi troškove eksproprijacije. To je pravilo: međunarodni krediti ne mogu se dobiti dok se ne obave pripremne radnje, eksproprijacija i projektovanje. Mi smo Nacionalnom savetu za infrastrukturu prosledili informaciju iz koje se vidi da je za projektovanje prioritetnih deonica na autoputu potrebno 10,1 milion evra i 85 miliona evra za eksproprijaciju zemljišta za prioritetne deonice.

Eksproprijacija od Horgoša do Novog Sada je uglavnom završena i zato tamo idemo s radovima. Za obilaznicu oko Beograda treba nam oko 40 miliona evra, ona nije završena, a dobijen je kredit za izgradnju od 115 miliona evra, 50 miliona za trasu i 65 za petlju.

Za celu eksproprijaciju na 250 kilometara duž autoputa na Koridoru 10 treba nam 130 miliona evra. Kada je pravljen budžet, greškom je u rashode države ova suma upisana u dinarima i odatle deo problema.

Međunarodni kreditori su spremni da prihvate idejne projekte umesto glavnog, ali eksproprijaciju moramo da završimo. I zato je pravo pitanje: Ume li to Srbija da reši?

Planirali smo da ove godine završimo kompletnu eksproprijaciju, a u međuvremenu smo promenili zakon koji dozvoljava zamenu zemljišta, pa je potrebno manje para. Tamo gde se dogovore vlasnici, moguća je zamena, a vlasnici nisu samo veliki i poznati biznismeni, nego i državna preduzeća. Onda će ta suma biti manja. I zato sada ne možemo da govorimo o sumama potrebnim za eksproprijaciju. I zato mnogi sada lupetaju o ciframa koje se ne znaju. Tek kad dobijemo projekat eksproprijacije znaćemo šta je čije zemljište.

Kad će biti gotov projekat eksproprijacije?

Ovih dana će biti gotov.

Po prirodi posla, dobijam informacije da su, na primer, Ljubiša Buha, Vojin Lazarević i Zoran Drakulić otkupili pola tog zemljišta na obilaznici autoputa oko Beograda koja je duga 10 kilometara. Ali, najveće parče zelje preko kojeg treba da pređe obilaznica ima PIK „Zemun”, bivša društvena firma koja je u stečaju. Zna se ko je u proteklih sedam godina kupovao tu zemlju, ali to nije moja krivica. Dok ne bude gotov projekat niko ne zna koliko je to parče zemlje koje mora da se ekspropriše. Pitao sam neke od njih da li su spremni da poklone državi to parče zemlje, i jedan od njih je pristao uz jedan mali uslov.

Koji?

Pa nije ni finansijski, ni zakonski, jedan sasvim običan zahtev, da ga primi jedan od zvaničnika i da o tome razgovaraju. Čovek nije glup, on računa da će vrednost ostalog zemljišta koje je kupio znatno da poraste kad se izgradi autoput i time će kompenzirati izgubljenu sumu od eksproprijacije za obilaznicu.

S tim vlasnicima takođe može da se napravi dogovor, da eksproprijacija državu ne mora mnogo da košta.

Na jugu nema problema sa eksproprijacijom.

Uostalom, ne radim ja eksproprijaciju, nego Oliver Dulić. I to mora da se završi da bi država povukla kredit.

Moje pitanje za državu je da li za dva meseca može da da 40 miliona evra u dinarima da bi mogla da koristi 115 miliona evra međunarodnih kredita. To je tema. Ne prihvatam filozofiju da zbog štednje nema ni za šta para. Te pare stoje već dve godine.

Na železničkom koridoru nema tih problema, eksproprijacija košta oko 2,5 miliona evra. Ipak, tri kredita teku, a ne možemo da realizujemo.

Tvrdim da već sada može da se radi 60 kilometara autoputa i 80 kilometara pruge. A sve stoji iako ima para.

Pa šta se onda gradi na Koridoru 10?

Kad smo pravili strategiju znali smo da nema domaćih para i smislio sam da u ovoj godini načnemo samo one deonice koje garantuju međunarodnim finansijerima da smo ušli u taj posao. Jer, oni nam više ne veruju. Prema toj dinamici krenuli smo s malom deonicom sa juga od 20 kilometara i sa deonicom na severu sa što manje domaćih para. Pa da zatim ove godine uradimo kompletno projektovanje i eksproprijaciju i da izgradimo 40 kilometara autoputa. To je već nešto. Ako to ne uradim, neka me obese o prvu banderu.

Cilj je, naravno, i da „otpušimo” obilaznicu oko Beograda za koju imamo odobrene kredite, pa da od polovine godine pristignu drugi međunarodni krediti i onda krenemo punom snagom. To je bila prvobitna ideja i zato sam prihvatio pet milijardi dinara para za ovu godinu iz domaćih izvora, odnosno budžeta. Sada su i to sasekli i to je prelilo čašu i rekao sam da tako ne može.

Nama su domaće pare potrebne za finansiranje predradnji za povlačenje međunarodnih para što će do kraja godine biti oko 1,2 milijarde evra iz trenutno najpovoljnijih svetskih kredita. Mi smo već dobili kredit od 388 miliona dolara od Svetske banke, 600 miliona evra od Evropske investicione banke, 150 miliona evra od Evropske banke za obnovu i razvoj i donaciju od Grčke od 100 miliona evra.

To je bila strategija. I zato sam se naljutio što to neko sada menja. Deonica Levosoj – Donji Neredovac treba da bude gotova do 1. jula.

Ako se radi po planu, 1. oktobra možemo da imamo urađenih 40 kilometara autoputa. I počećemo još 50-100 kilometara, a obilaznicu ćemo isterati sto odsto.

Svi traže posao, 27 firmi se „bije” na tenderu za jednu deonicu od 20 kilometara od Novog Sada do Horgoša vrednu 20 miliona evra.

Iz vlade je procurila informacija da se namešta tender za projektovanje deonice kroz Vojvodinu za firmu CPV?

Ta firma je sa Institutom za puteve i CIP-om još u idejnim projektima podelila deonice za projektovanje, pa je logično da nastave i kroz glavne projekte. Problem je, međutim, što je to projektovanje uneto u sistem javnih nabavki i to je katastrofa.

CPV nisam ja svojevremeno prodavao jednom srpskog kontroverznom biznismenu. I sada, zbog jedne deonice autoputa, neko hoće da hapsi projektante i šalje im finansijsku policiju.

Sami sebe upetljavamo u bespotrebne procedure.

U ovom trenutku jedino su Koridor 10 i Narodna banka Srbije dobili pare iz inostranstva. I dok devizne rezerve „trljaju ruke”, infrastruktura ima glavobolju?

U projektu infrastrukture imamo 1,5 milijardu evra i bez problema možemo da dobijemo još toliko. Ako „odgušimo” te kredite i oni budu korišćeni, onda vlada neće morati iz budžeta da deli socijalu radnicima koji ne rade, već će ti radnici početi da rade na izgradnji Koridora 10 i dobijaće plate.

Javnost je osetljiva kad je u pitanju eksproprijacija. Neki poslovni ljudi, znajući za planove obilaznice autoputa oko Beograda, kupovali su zemlju po jednoj ceni, a sada će prodavati državi po mnogo puta većoj ceni i zaraditi dosta novca?

Jeste, ali šta da radimo. U normalnim zemljama država ne izlazi u javnost sa javnim radovima dok ne otkupi zemlju. Nažalost, mi smo objavili i tu ljudi su kupili zemlju pre šest, sedam godina. Tajkuni su ili podrška ili prepreka Koridoru 10. I država može da nađe rešenje s njima. Pa neće valjda Srbija da sedi i da se čudi što su oni pokupovali zemlju. Ako ih ne uzmemo kao činjenicu, nećemo rešiti eksproprijaciju, a ako nju ne rešimo, nema obilaznice na Koridoru 10.

Da li je zaista skuplji kilometar puta u Srbiji od izgradnje kilometra puta u Crnoj Gori?

To može da kaže samo neznalica. Malo pre sam razgovarao sa crnogorskim kolegom Andrijom Lomparom i od njega dobio sledeće podatke. Dakle, kilometar autoputa Bar – Boljare po klasičnom modelu koncesione izgradnje košta 15 miliona evra, a kroz privatno-javno partnerstvo 30 miliona evra. U Srbiji, izgradnja kilometra autoputa kroz Vojvodinu košta milion evra u jednoj traci, a kroz Sićevačku klisuru 10 miliona evra. I više ne može da bude.

Kada smo počeli sa izgradnjom ovih dva puta po deset kilometara u Vojvodini, računica je pokazivala cenu 16 miliona evra ili 1,2 miliona evra po kilometru, a sada smo uspeli da spustimo na devet miliona evra ili 900.000 evra po kilometru. I nije ni čudno, kriza je, sve firme se bore za posao i moraju da spuštaju cene radova.

Otkud onda toliko dilema i rasprava oko nespornog antikriznog projekta?

Nije cilj da sve stane. Da li postoje iskušenja? Postoje i nije sve idealno, ali to ne znači da mi sada treba da stanemo i da ne gradimo Koridor 10. On je kičma i oko njega ćemo imati 2,5 milijarde evra u ovoj godini. To je prostor za osnivanje stotina malih privatnih firmi koje država može da pomogne i podrži njihovo osnivanje.

Koridor 10 je šansa i pitanje je da li Srbija ume da je iskoristi sa malo, malo više ili mnogo komercijalnih i industrijskih efekata i promenom privredne strukture.

Ove godine prvobitno smo planirali 50 milijardi dinara za Koridor 10, a vlada je na kraju odvojila pet milijardi i ja se nisam bunio. E sad kad su i tih pet sasekli na tri milijarde ne mogu da ćutim. Ako je Koridor 10 prioritet, onda ima svi da za to „poginemo” i realizujemo planiranih pet milijardi dinara kako bismo u drugoj polovini godine počeli da povlačimo međunarodne kredite. A tamo gde u podacima piše da nedostaje novac za pojedine projekte, u međuvremenu su pare obezbeđene iz stranih kredita i nigde ne fale.

Mi ne znamo da iskoristimo ni odobrene međunarodne pare, ali neko treba da stegne petlju i razgovara sa tajkunima, plati im eksproprijaciju i tako oslobodimo 115 miliona evra za obilaznicu autoputa oko Beograda.

Miša Brkić

-----------------------------------------------------------

Pregovori o novcu krajem meseca

Srbija će moći da računa na finansijsku podršku Svetske banke prilikom realizacije Železničkog koridora 10 i ta sredstva uopšte nisu sporna, nezvanično saznaje „Politika” u ovoj međunarodnoj finansijskoj instituciji.

Međutim, pregovori sa nadležnim državnim zvaničnicima najranije će moći da počnu krajem aprila ili početkom maja, što znači da će naša zemlja obećani novac moći da dobije tek posle toga.

– Nije u pitanju nikakav zastoj u pregovorima, već je reč o proceduri unutar same banke, koja mora da se ispuni pre nego što pregovori počnu – kaže naš izvor.

A. N.

-----------------------------------------------------------

Neću podneti ostavku

Ministar Mrkonjić saopštio je juče da neće podneti ostavku na tu funkciju iako je razmišljao o tome.

Mrkonjić je u izjavi povodom „različitih interpretacija u javnosti” o tome da li će podneti ostavku na ministarsko mesto, istakao da je o tom potezu razmišljao, pošto nije dobio odgovarajuću finansijsku podršku projektu izgradnje Koridora 10.

Tanjug

[objavljeno: 14/04/2009]

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Za gradnju Koridora 10 sporan otkup zemljišta

Izvor: Mondo, 14.Apr.2009, 10:37

Milutin Mrkonjić je izjavio je da o izgradnji Koridora 1 postoji nesporna saglasnost Svetske banke, Evropske unije, predsednika Srbije, vlade i svih ministara, ali da nisu obezbeđena sredstva za eksproprijaciju zemljišta.

Nastavak na Mondo...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.