Izvor: Večernje novosti, 21.Feb.2014, 20:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kontrola njiva, pa subvencije
ANALIZA sastava poljoprivrednog zemljišta od naredne godine biće uslov za dobijanja subvencija. Na taj način će poljoprivrednici znati sastav svoje zemlje, prema čemu će naručivati i koristiti potrebnu količinu đubriva, pa će, tako, smatraju stručnjaci, i prinosi biti neuporedivo veći. Dragan Glamočić, ministar poljoprivede, najavio je da ove godine neće tražiti hemijsko analiziranje zemljišta, ali da od 2015. poljoprivrednici moraju da budu spremni. - Poljoprivrednici stidljivo >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << analiziraju zemljište - kaže Radojko Luković, referent za voćarstvo Inovacionog centra za poljoprivredu u Arilju. - Analiza košta 2.500 dinara, ali novac je zanemarljiv u odnosu na to koliko, posle naših saveta, prinos bude veći. Izuzetno je jak uticaj lobija trgovaca đubrivom, a stručnjake slušaju samo oni koji se ozbiljno bave proizvodnjom. U ovu, jedinu akreditovanu laboratoriju za ispitivanje zemljišta u zapadnoj Srbiji više uzoraka stiže iz Lučana, Požege i Prijepolja, nego iz Arilja, gde se 10.000 domaćinstava bavi proizvodnjom malina. Uprkos tome što je zemlja u Arilju ekstremno kisela, trgovci mahom prodaju đubrivo dobro za zemljište Vojvodine, jer je najjeftinije. - Kiselost uz teške metale ulazi i stvara toksičan plod. Zemljište je postalo ekstremno kiselo jer se godinama koristi neadekvatno đubrivo, pa se zemlja dodatno degradira - objašnjava Luković. - Biljke ne daju puni prinos i gajenje je nerentabilno. Zemljište bi moglo za godinu dana da se potpuno osveži, ali moraju da koriste stajnjak, adekvatna mineralna đubriva i krečne materijale. Nažalost, struka je malo zastupljena u poljoprivredi. Dr Petar Sekulić, ekspert u Laboratoriji za zemljište i agroekologiju, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, napominje kako su pokrajinske vlasti, do 2012. godine finansirale analizu zemljišta za poljoprivrednike iz ove pokrajine.VOĆE UMESTO ŽITA POSLE hemijske analize zemljišta država će subvencionisati samo proizvodnju onih poljoprivrednih kultura koje najbolje uspevaju na određenom zemljištu. Na zemljištu gde je preporučena voćarska proizvodnja i gde je po sastavu zemljište nepovoljno za ratarstvo, država više neće subvencionisati uzgoj žita. Na taj način će se efikasnije trošiti poljoprivredni budžet, ali i povećati prinos, a time i izvoz. Holandija je pre 30 godina napravila pedološke karte, što je omogućilo iskorišćavanje zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju na najbolji način. - Tada smo analizirali oko 20.000 uzoraka godišnje, a sada, kada poljoprivrednici to sami rade, analiziramo tek 3.000 uzoraka, odnosno oko 15 odsto - navodi Sekulić. - Poljoprivrednici greše što ne analiziraju zemljište, jer analiza „važi“ četiri vegetacione godine, a umnogome pojeftini proizvodnju i pomogne očuvanju životne sredine. Pavle Nenadović, ratar iz Vognja, sela nedeleko od Rume, zbog boljeg prinosa i povoljnije cene proizvodnje, redovno analizira zemljište. - Proizvodnja, bez analize zemljišta, ukoliko se očekuje vrhunski prinos, neozbiljna je - kaže Nenadović. - Analiziram zemljište, pre svega na prisustvo fosfora i kalijuma, kako bih mogao da odredim pravu formulaciju mineralnog đubriva. Bez analize, proizvodnja bi bila znatno skuplja. Sama cena analize, kada se radi za veće površine, simbolična je. Daleko je veći problem da se kvalitetno uzmu uzorci za analizu, jer to zahteva mnogo vremena. ISKUSTVA IZ EVROPE KOLIKO je analiza zemljišta važna, napominje Sekulić, govori i primer Nemačke, u kojoj se ova mera primenjuje još od tridesetih godina prošlog veka. - Posle Drugog svetskog rata, analizom su, u Nemačkoj obuhvaćene sve parcele - kaže Sekulić. - Mislim da je svima jasno da racionalni ljudi, kao što su Nemci, ne bi primenjivali ovu meru, da od nje nema koristi.
Nastavak na Večernje novosti...
