Izvor: BKTV News, 21.Feb.2014, 11:24   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sejaće se samo ono što država naredi

Od naredne godine hemijska provera biće uslov za dobijanje pomoći države, a bez podsticaja ostaće oni koji ne dostave potvrdu šta treba da uzgajaju na zemljištu.
Na taj način će poljoprivrednici znati sastav svoje zemlje, prema čemu će naručivati i koristiti potrebnu količinu đubriva, pa će, tako, smatraju stručnjaci, i prinosi biti neuporedivo veći.
Dragan Glamočić, ministar poljoprivede, najavio je da ove godine neće tražiti hemijsko analiziranje zemljišta, >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << ali da od 2015. poljoprivrednici moraju da budu spremni.
“Poljoprivrednici stidljivo analiziraju zemljište. Analiza košta 2.500 dinara, ali novac je zanemarljiv u odnosu na to koliko, posle naših saveta, prinos bude veći. Izuzetno je jak uticaj lobija trgovaca đubrivom, a stručnjake slušaju samo oni koji se ozbiljno bave proizvodnjom”, kaže Radojko Luković, referent za voćarstvo Inovacionog centra za poljoprivredu u Arilju.
U ovu, jedinu akreditovanu laboratoriju za ispitivanje zemljišta u zapadnoj Srbiji više uzoraka stiže iz Lučana, Požege i Prijepolja, nego iz Arilja, gde se 10.000 domaćinstava bavi proizvodnjom malina. Uprkos tome što je zemlja u Arilju ekstremno kisela, trgovci mahom prodaju đubrivo dobro za zemljište Vojvodine, jer je najjeftinije.
“Kiselost uz teške metale ulazi i stvara toksičan plod. Zemljište je postalo ekstremno kiselo jer se godinama koristi neadekvatno đubrivo, pa se zemlja dodatno degradira. Biljke ne daju puni prinos i gajenje je nerentabilno. Zemljište bi moglo za godinu dana da se potpuno osveži, ali moraju da koriste stajnjak, adekvatna mineralna đubriva i krečne materijale. Nažalost, struka je malo zastupljena u poljoprivredi” objašnjava Luković.
Dr Petar Sekulić, ekspert u Laboratoriji za zemljište i agroekologiju, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, napominje kako su pokrajinske vlasti, do 2012. godine finansirale analizu zemljišta za poljoprivrednike iz ove pokrajine.
“Tada smo analizirali oko 20.000 uzoraka godišnje, a sada, kada poljoprivrednici to sami rade, analiziramo tek 3.000 uzoraka, odnosno oko 15 odsto. Poljoprivrednici greše što ne analiziraju zemljište, jer analiza „važi“ četiri vegetacione godine, a umnogome pojeftini proizvodnju i pomogne očuvanju životne sredine”, navodi Sekulić.
Koliko je analiza zemljišta važna, napominje Sekulić, govori i primer Nemačke, u kojoj se ova mera primenjuje još od tridesetih godina prošlog veka.
Izvor: novosti.rs
Tweet

Nastavak na BKTV News...