Ko zadrži dah, preživeće

Izvor: Politika, 09.Nov.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ko zadrži dah, preživeće

Kresanje troškova za informatičku opremu i usluge nikome neće pomoći, poručili su svetski stručnjaci u Kanu. Mogu li, barem, da pomognu Stevan Sremac i Petar Petrović Njegoš

Ko duže zadrži dah pod vodom, preživeće sledeću godinu! Ne bojte se, nije to najava novog biblijskog potopa.

Ko je to rekao? Vrhunski znalac informatičko-komunikacionog tržišta (IKT) Mark Mekdonald iz kompanije „Gartner”, obraćajući se pre nekoliko dana skupu od 3.300 >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << rukovodilaca u Kanu (Francuska), uglavnom iz Evrope, sa Srednjeg istoka i iz Afrike.

Stari Latini bi, svakako, uzvratili: Kakva vremena, takvi običaji.

Kakva nas vremena (nije jednina) sačekuju?

Zatrovani novac iz „otrovanih banaka i osiguravajućih društava” (neko ih je tako imenovao) spustio se duboko do korena svetske privrede. Oskudacija kuca na svačija vrata, poslužimo se rečima Stevana Sremca.

Hoće li kresanje troškova za informatičku opremu i usluge ikome pomoći?

Zaključak koji nam prenosi dr Petar Kočović, direktor „Gartnera” za Srbiju, i sam učesnik redovnog godišnjeg okupljanja, kratko i jasno glasi: neće! Da li treba ponovo da udahnete i zadržite dah?

Kopiraj i kapiraj

Družina od 500 informatičkih predvodnika u kompanijama (s godišnjim budžetom većim od pet milijardi dolara) polovinom septembra je saopštila: čak i da su IT besplatne, štednja neće doneti nikakvu prednost u poslovanju!

Ključna reč je razlikovanje, marketinška zamisao koja znači da ste različiti od ostalih, ističe dr Petar Kočović. U SAD se primenjuje dvadesetak godina, u Srbiji tek s dolaskom stranih kompanija. Ugledanje na odabrane u svetu, a ne na komšiju preko plota. Kopiraj i kapiraj, skratili bi mladi.

Prema skorašnjim propitivanjima, upravo su informatičko-komunikacione tehnologije najsnažniji vetar u jedra. Za 2011. očekuje se da iznedre nove poslovne postupke i nove usluge, nasuprot razdoblju od 2006. do 2008. godine kada su imale zadatak da poboljšaju poslovanje.

Naglasak se stavlja na ljude, a ne na opremu, objašnjava dr Petar Kočović. U izjašnjavanju maločas pomenutih 500, na pitanje koliko postotaka uložiti u pojedine IT odseke, odgovoreno je: 31 odsto u stručnjake, 27 u skalamerije (hardver), a 25 u programe (softver). I tu naš sagovornik priziva u pomoć slavnog Petra Petrovića Njegoša: „Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka!” Znaju li u informatičkom svetu za mudrog crnogorskog vladiku i srpskog pesnika?

Ljudi nisu bili u prvih deset ciljeva u 2006, sledeće godine su dospeli na sedmo mesto, a ove se popeli na četvrto. Novčani (i novčarski) potres od kojeg se još ne smiruje tlo pod našim nogama izbaciće ih na prvo 2009.

I u Kanu su naveliko pominjani tamni oblaci zaostajanja i opadanja (recesija) svetske privrede, SAD, Evropa i Japan izloženi su čeonom naletu vetra: spasavanje banaka s početka napisa prevaljeno je na poreske obveznike, u svačiji džep je zavučena ruka. Kakva sudbina čeka informatičko-komunikaciono poslovanje?

Sve nade u Čajndiju

Godinu na izmaku ispratićemo sa 3,3 odsto rasta, sledeću ćemo pozdraviti s procenama koje se protežu od smelih 2,3 odsto do sumornih 2,5 odsto ispod crte (negativno). I ovde bi mogla da se uvaži naša čuvena dosetka „nešto između” s kojom istrčavaju upućeni i obavešteni: od nula do 2,3 porasta na celoj planeti.

Ali ne zaboravite sarmu – malo mesa, malo kupusa – a to znači da su najveća očekivanja i nadanja usmerena ka zemlji koje nema ni na jednoj zemljopisnoj karti: Čajndiji. Kina i Indija, od čijih skraćenih imena na engleskom je sastavljeno novo, trebalo bi da napreduju dužim (i bržim) korakom – oko osam odsto.

Na šta se valja usredsrediti?

Suzan Londri iz „Gartnera” je posavetovala: osavremenjivanje IT-a mora se sprovesti bez priziva, s pet ključnih usmerenja do 2012. čije opisivanje u najkraćem iziskuje stručno tumačenje. Stara izreka kaže: Nužda je majka svih novina!

I da začinimo preporukama za štednju koje bi valjalo, ukoliko ste u informatičko-komunikacionom poslu, pažljivo prepisati (Endi Kajt iz „Gartnera”). Za ubrzano čitanje na stranicama dnevnih novina dovoljno je pobrojati nekoliko: pregledajte koje programe koristite (za neke kompanija plaća po 100.000 evra, a pokrene ih tri-četiri puta godišnje), oprema (serveri) najčešće je iskorišćena tek 50 odsto, zar nije bolje osloniti se na tuđe (virtuelizacija); ukoliko ste prinuđeni, kupujte samo od poznatih proizvođača (brand name), potrepštine za računarske mreže možete nabaviti i od malo poznatih, podelite zaposlenima prenosive računare (laptop) da se svakog dana ne priključuju na kompanijsku mrežu, ne kupujte programe (i rešenja) tzv. otvorenog kôda, jer iziskuju zapošljavanje dodatnih stručnjaka i tako redom.

Ima li još? Za sam kraj prisetite se narodne krilatice: U se i u svoje kljuse (najpre uštedite u svojoj kući, ali ne po svaku cenu).

„Gartner” je najčuvenija savetnička kuća za informatičko-komunikaciono tržište u svetu, s prometom od 1.200.000.000 dolara u 2007. godini (za ovu se predviđa 1.500.000.000).

Stanko Stojiljković

[objavljeno: 10/11/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.