Između lizinga i kredita

Izvor: Politika, 29.Okt.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Između lizinga i kredita

Nabavka novog vozila, mašine ili neke druge opreme za rad putem lizinga, u mnogim elementima se razlikuje od kupovine na kredit. Iako se, načelno, u oba oblika finansiranja dug vraća na rate, postoji niz sitnih razlika. Ukoliko su upoznati sa njima, građani mogu lakše da izaberu zaduživanje koje najviše odgovara njihovim primanjima i kućnom budžetu.

Putem lizinga moguće je nabaviti novi ili polovni automobil, plovila, raznu preduzetničku opremu, tako da se, u principu, ne razlikuje >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << od kupovine na kredit.

Pokretno dobro nabavljeno putem lizinga se, pod određenim uslovima i na određeno vreme, daje na korišćenje licu koje je sa lizing kućom potpisalo ugovor i obavezalo se na otplatu dugova. To, praktično, znači da on neće biti vlasnik dok ne otplati svoj dug, već će samo imati pravo upotrebe. Uz dokumentaciju, voziće novi automobil koji je uzeo na lizing, ali neće biti njegov pravni vlasnik. Tek nakon isteka ugovorenog roka, kada u potpunosti otplati dug i otkupi postaje i vlasnik predmeta lizinga. To je prva i osnovna razlika između kredita i lizinga, jer se kupovinom uz pomoć kredita odmah postaje vlasnik..

Druge razlike odnose se na visinu kamate, samim tim i na visinu rate kao i na proceduru odobravanja, objašnjava Dušan Stankov, direktor NLB lizinga.

Za kupovinu putem lizinga sada su niže kamate nego kod kredita. Nominalna kamatna stopa kod lizinga je 9,7 odsto godišnje na ostatak duga, dok se u bankama ona kreće i oko 11 odsto i više. Ta razlika je vidljiva u visini mesečne rate koja je, za sada, kod lizinga povoljnija. Osim toga, u bankama kreditni odbori zasedaju dva puta nedeljno, u lizing kućama se odluke o odobravanju donose svakodnevno, tako da je procedura odobrenja mnogo brža. Za lizing nisu potrebni žiranti, a dokumentacija koju klijenti treba da prikupe je manje obimna nego kod kredita.

Na konkretnom primeru nabavke novog automobila čija je vrednost, recimo, 10.000 evra bez PDV-a, raspored troškova izgleda ovako: ako je primalac lizinga fizičko lice, obavezan je da uplati minimum šest odsto učešća na neto cenu (odnosno minimum 20 odsto na bruto cenu) potom PDV-a, trošak obrade ugovora (1,2 odsto), PDV na kamatu i taksu za upis u registar lizing ugovora. Ta suma je u ovom slučaju 3.215,87 evra.

Period otplate se kod lizinga kreće u rasponu od dve do sedam godina, ali nakon isteka dve godine klijent ima pravo da prevremeno otkupi predmet lizinga. U tom slučaju, ima pravo na sniženje kamate za jedan odsto na delu koji se diskontuje. Ukoliko se dug otplaćuje na sedam godina, odnosno 84 meseca, visina rate je 153,35 evra. Ova rata se plaća 83 meseca dok je poslednja rata, takozvana otkupna vrednost, koja iznosi tri odsto od neto nabavne vrednosti predmeta lizinga.

Pravno lice ima mogućnost nabavke novog automobila na lizing bez plaćanja učešća.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.