Hrvatska neće posebno označavati GMO proizvode

Izvor: Capital.ba, 27.Feb.2015, 19:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvatska neće posebno označavati GMO proizvode

ZAGREB, U Hrvatskoj su prošle godine četiri od ukupno 144 uzorka hrane bila GMO pozitivna, a u njima je prisutnost GMO-a bila ispod 0,9 odsto, ocenila je Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja, navodeći da taj nivo ne zahtjeva posebno označavanje genetski modifikovanih proizvoda. Na svjetskom nivou povećava se broj površina zasijanih GMO kulturama, ali je prisutnost takve hrane u Hrvatskoj još mala, zahvaljujući prevlasti domaće proizvodnje, pokazao je izvještaj koji je danas predstavljen >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << na konferenciji za novinare. Monitoring je pokazao da su genetskim modifikacijama najviše izloženi dodaci ishrani i sportska hrana, kao i da su sportisti i vegetarijanci najviše izloženi uticaju takve hrane, rekla je pomoćnica ministra zdravlja Nataša Zorić. U monitoringu je dio uzoraka uzet na pijaci, dio u domaćoj proizvodnji, kod distributera i u maloprodajnim lancima, a analizirani su proizvodi na bazi soje, kobasice, dijetetski proizvodi, pirinač, papaja, kukuruzni i pšenicni proizvodi, prenio je sajt SEEbiz.eu. U Hrvatskoj se poštuju sve evropske direktive nadzora GMO hrane, koje su dosta restriktivne. Radi uvida u stanje na tržištu hrane godišnje se obavljaju redovni nadzori, a genetski modifikovana hrana životinjskog porijekla nije dozvoljena. Ove godine predviđeno je sprovođenje monitoringa u pet faza u šest gradova iz kojih će se analizirati ukupno 180 uzoraka – 40 odsto uzoraka uzeće se kod domaćih proizvodača, 40 odsto u maloprodaji i veleprodaji, a 20 odsto iz silosa i skladišta. U Ministarstvu zdravlja ističu da stočna hrana i sjemenski reprodukcioni materijal nije u njihovoj nadležnosti, a meso i jaja stoke hranjene GMO hranom ne podleže potrebi oznacavanja, u skladu sa zakonodavstvom EU. Na konferenciji je istaknuto kako još nema dokaza da je genetski modifikovana hrana štetna za ljudsko zdravlje, pa su mišljenja između njenih zagovornika i protivnika još podijeljena. Genetske modifikacije većinom su prisutne u biljnim kulturama – kukuruzu, pamuku i duvanu, ali se pojavljuju i kod životinjskih vrsta – nekih sorti kokoši, riba i svinje. Španija je lani bila jedan od najvećih proizvođača GMO hrane u Evropi. Tanjug

Nastavak na Capital.ba...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Capital.ba. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Capital.ba. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.