Izvor: SEEbiz.eu, 05.Okt.2015, 08:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Devčić: Širenje na Krk pretvorilo bi Luku Rijeka u globalnog igrača
RIJEKA - Nakon obavljene dokapitalizacije, Luka Rijeka nalazi se pred novim poslovnim početkom. Osim državnih institucija, sada su značajan udio u vlasništvu stekli mirovinski fondovi i poljska tvrtka OT Logistics, koja je pomalo neočekivano postala važan strateški partner Luke Rijeka.
Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić kaže da je propuštena velika priolika za izgradnju nove luke na Krku koja je Luku Rijeka mogla lansirati kao vžnog europakog igrača. >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu <<
– Bilo bi najbolje rješenje da smo u nekim prošlim vremenima zacrtali jasne strategije o tome, da smo donijeli prostorne planove i napravili projekte, dakle da imamo spremnu priču kojoj nedostaje samo financiranje. Danas živimo u vremenu kada svaki dobro pripremljen i fizibilan projekt može naći financiranje. Nažalost, gotovo ništa od toga nije napravljeno, pa je pitanje, čak i da danas krenemo, kada bi ta priča mogla biti realizirana. U ovom trenutku imamo to što imamo, a idealno bi bilo da imamo novu luku na Krku, gdje bi najveći svjetski kontejnerski brodovi mogli pristati na terminalu spojenom s nizinskom prugom preko novog Krčkog mosta. Tome bi bilo tko teško konkurirao, ne samo na sjevernom Jadranu, već i na sjeveru Europe, kaže Devčić za Novi list.
Gradnja terminala na Škrljevu započet će, kaže, već ove godine.
– Škrljevo je bitan element i za kontejnerski i za ostali promet riječke luke. Značajne količine roba koje kontejnerizirane prolaze kroz terminal na Brajdici moraju se na drugim terminalima Luke Rijeka puniti u kontejnere ili prazniti iz njih. Moramo imati adekvatne i dostatne skladišne kapacitete za te usluge, prostor za depo praznih kontejnera, prostor za popravke, hladnjaču, itd. Sve to ćemo dobiti na Škrljevu i time poduprijeti rast kontejnerskog prometa. Zato su bitni ti novi kapaciteti na Škrljevu gdje planiramo investirati oko 350 milijuna kuna, te bi godišnji kapacitet terminala bio oko 125.000 TEU-a. Trenutno je u završnoj fazi izrada izvedbenih projekata i natječajne dokumentacije, te ćemo do kraja ove godine krenuti u postupak izbora izvođača radova. Projekt je podijeljen u više faza. Očekujemo da ćemo već za 12 mjeseci nakon početka gradnje dio novih kapaciteta imati na raspolaganju. Gradnja će započeti krajem ove ili početkom iduće godine, a rok za cijeli projekt je 18 mjeseci.
Koper ima gotovo pet puta veći kontejnerski promet od Rijeke?
– Te su brojke već niz godina činjenica. Uzroci su u daljoj prošlosti. Slovenija je zajedno s našim ključnim tržištima Mađarskom, Slovačkom, Češkom i Poljskom ušla u EU 2004. Na njihovom tržištu su se tada izbrisale granice, a nama je vanjska granica EU postala velika administrativna prepreka. Sada smo i mi u EU, uvjeti su izjednačeni, ali se promet ne može vratiti preko noći. Taj je proces trajao desetak godina i realno će trebati desetak godina za povratak pozicija riječke luke i približavanje Kopru.
Utrka Rijeke i Kopra ne odvija se samo u prometu, već i u investicijama u razvoju luka i prometnih pravaca.
– Za razvoj kontejnerskog prometa luke se moraju prilagoditi zahtjevima tržišta i odgovoriti gradnji i uvođenju u upotrebu sve većih kontejnerskih brodova. U tome segmentu Rijeka je u dobroj poziciji, jer imamo Brajdicu, gdje možemo primati najveće brodove koji trenutno plove u Jadranu, pored čega će Zagrebačka obala postati terminal uz čiju će obalu moći pristati najveći kontejneraši na svijetu.
Puno se govori o potencijalu prometnog koridora Baltik – Jadran, iako riječka luka formalno uopće nije na tom koridoru?
– Prema odlukama EU o definiranju prometnih TEN-T europskih koridora, Luka Rijeka se nalazi na Mediteranskom koridoru, koji prolazi od Ukrajine, pa preko Mađarske, Slovenije, Italije i Francuske ide sve do Španjolske. Na tom su koridoru Rijeka, Kopar i Trst. Koridor Baltik – Jadran počinje od poljskih luka na Baltiku i ide preko Češke, Slovačke, Austrije sve do Slovenije i završava u Kopru i Trstu, ali formalno ne i u Rijeci. Na tom dijelu od Rijeke do Pivke imamo postojeću prugu i autocestu s hrvatske strane. Robe iz i za Luku Rijeka prolaze tim pravcem i opslužuju ta tržišta, pa se smatramo sastavnim dijelom koridora Baltik – Jadran i on nam je izrazito bitan. Sudjelovanje naših poljskih partnera u dokapitalizaciji Luke Rijeka, koji upravo žele jače spojiti Baltik s Jadranom pokazuje da činjenica da formalno nismo dio tog koridora u praksi ne znači previše. Ipak, očekujemo da naša država uz potporu zemalja koje se nalaze na tom koridoru i kojima ja Luka Rijeka bitna, pri nekoj budućoj reviziji europskih prometnih koridora, taj pravac od Rijeke do Pivke ucrta i formalno kao dio koridora Baltik – Jadran.
