Izvor: Akter, 21.Dec.2015, 10:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Budžet Beograda oko 80 milijardi
Gradski menadžer Goran Vesić izjavio je danas da će budžet grada u 2016. biti nešto manji od 80 milijardi dinara, dok će deficit biti ispod pet odsto
On je dodao da će naredne godine Grad uložiti više od 23 milijarde u kapitalne projekte poput izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, saobraćajnica i drugih projekata koji treba da poboljšaju kvalitet života u Beogradu.
"Već dve godine vraćamo dugove prethodne vlasti među kojima je 14 milijardi >> Pročitaj celu vest na sajtu Akter << dinara zaostalih dugovanja za socijalna davanja i ostale prinadležnosti", rekao je Vesić u intervjuu za Nacionalnu poslovnu reviju, koju izdaju Privredna komora Srbije i Ekonomski institut.
Kada je reč o gradskim javnim preduzećima, Vesić je istakao da su ona ove godine uplatila u gradski budžet 4,5 milijardi dinara dobiti iz 2014. godine, podsećajući da je javni sektor Beograda 2012. zabeležio minus od 1,6 milijardi dinara, a 2013. godine dobit je bila ispod milijardu.
Od 30 preduzeća ove godine je, prema Vesićevim rečima, uspešno poslovalo njih 28, a sva dobit gradskih preduzeća koja se uplati u budžet koristi se za isplatu socijalnih davanja, za isplatu naknada za trudnice, za finansiranje kulturnih i sportskih događaja...
"Sećam se kada smo birali direktore na javnom konkursu da je opozicija kritovala njihov izbor tvrdeći da nisu kompetentni i da su partijski kadrovi. E, ti direktori napraviše dobit od 4,5 milijardi dinara za budžet a njihovi "sposobni" direktori gubitak od 1,6 milijardi, a mnogi dobiše i krivične prijave", tvrdi gradski menadžer.
Kako je istakao, osnovni cilj je da se obuzdaju troškovi koji su u prošlosti bili ogromni, a tu nisu u pitanju bile samo donacije već potpuno nepotrebni PR troškovi, reprezentacija i finansiranje aktivnosti koje nemaju veze sa osnovnim poslom preduzeća.
Kao primer, Vesić je naveo da je najveći gradski gubitaš GSP finansirao fudbalski klub, istakavši da toga više nema.
Kada je u pitanju drugi gubitaš među gradskim preduzećima - Sava centar, Vesić je rekao da je njegov stav da to JP Gradu nije potrebno kao gradska firma, iako Sava centar kao kongresni centar treba da postoji jer je važan za turizam.
"Taj objekat mora da se renovira, a potom da njime upravlja neko ko zna taj posao. Postoji ideja Privredne komore Srbije da kupi ili preuzme Sava centar od grada i mislim da je to dobro za grad", rekao je Vesić.
On takođe tvrdi da je tokom prethodnih vlasti Sava centar "namerno uništavan kako bi ga jednog dana budzašto preuzeo tajkun koji ima hotel u neposrednoj blizini".
Govoreći o investicijama, Vesić je rekao da će Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda raspisati za 2016. godinu tendere za poslove vredne biše od dve milijarde dinara, dok je vrednost tendera ove godine iznosila skoro milijardu.
Vesić je naveo da je reč o tenderima koji se odnose uglavnom na saobraćajnu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju, a sve sa ciljem rešavanja velikih infrastrukturnih problema u delovima grada u koje godinama niko nije ulagao.
Rekao je i da u Gradu nisu zadovoljni interesovanjem domaćih kompanija za dobijanjem poslova i da je prosek kompanija koje učestvuju na gradskim tenderima manji nego u EU, što nadležni žele da promene.
Ističući da je Beograd postao najatraktivnija destinacija za investicije u ovom delu Evrope, Vesić je ocenio da strani investitori mogu da budu zadovoljni što imamo gotove projekte i pravni i zakonski okvir u kojem mogu da rade.
Osim "Beograda na vodi", Vesić je izrazio uverenje da će na veliko interesovanje investitora naići i projekat "Makiško polje", koji se takođe nalazi blizu Save, kao i projekat Bloka 18 koji je preko puta "Beograda na vodi", sa novobeogradske strane.
Vesić je rekao i da je Grad, zahvaljujući centralizovanim javnim nabavkama, uštedeo skoro 240 miliona dinara u ovoj godini, a osim što se štedi, povećava se transparentnost, profesionalnost, sprečava korupcija i podstiče preduzetništvo.
Na pitanje šta su komparativne prednosti Beograda kada su strane investicije u pitanju, Vesić je rekao su prednosti Beograda geografski položaj, obrazovana radna snaga, veličina grada koja omogućava da sve bude na jednom mestu, ali i posvećenost gradske uprave dovođenju investitora i stvaranju uslova da svoj novac ulože brzo u srpsku prestonicu.
Gradski menadžer se osvrnuo i na projekat "Beograd na vodi", između ostalog, ističući da njegovim razvojem grad postaje pravi turistički i poslovni centar Balkana, da će ta investicija obezbediti desetak hiljada novih radnih mesta i potpunu promenu izgleda grada.
"Političke stranke koje se danas protive izgradnji ovog projekta imale su svoj projekat na istom prostoru koji se zvao "Menhetn na vodi". Njihov problem je u tome što za realizaciju tog projekta nisu bili u stanju da obezbede ne 3,5 milijardi već ni 3,5 evra i što ne da nisu raščistili oko sto hektara magacina, šina i ko zna čega, već ni kamen nisu bili u stanju da pomere", zaključio je Vesić.
Vesić je izjavio da Grad Beograd podržava najavljenu reformu komorskog sistema i njegovu centralizaciju koja će dovesti do veće efikasnosti, ali i koristi za privredu.
Vesić je rekao da je komorski sistem u Srbiji pre nekoliko godina skoro bio uništen "jednim suludim eksperimentom u kome je ukinuto obavezno članstvo".
"Većina privrednika je prepoznala potrebu da ostane u komorskom sistemu i ovaj pokušaj uništavanja privrednih komora nije uspeo", rekao je Vesić i istakao da su sva JP Beograda nastavila da plaćaju članarinu Privrednoj komori Beograda iako je obavezno članstvo bilo ukinuto.
On smatra da postojeći komorski sistem nije idealan, te da kompanije treba da plaćaju jednu članarinu, da komore treba da pružaju više usluga i servisa privrednicima i da same treba da okupljaju ljude koji mogu da pomognu privrednicima, a ne "islužene političke kadrove".
Zato je, kako je istakao, važno da je novo rukovodstvo PKS pokrenulo reformu komorskog sistema koje ne znači samo ponovno uvođenje obaveznog članstva, već i modernizaciju komore i pružanje usluga privredi koju ona očekuje.
"Rukovodstvo PKS na čelu sa predsednikom Markom Čadežom ima punu podršku Grada ", rekao je Vesić, ističući da Beograd ima veoma dobru saradnju sa PKS koja se ogleda u dnevnoj saradnji, ali i u tome da je Grad prisutan kada PKS organizuje predstavljanje srpske privrede u inostranstvu.
Jedna o prvih odluka Skupstsine grada, podsetio je, bila je da se, kada odbornici donose odluke koje imaju veze sa privredom, obavezno traži mišljenje Privredne komore Bograda, koja će ubuduće biti deo PKS.
To mišljenje, dodao je, nije obavezujuće, ali ideja je da odbornici imaju pred sobom stav Komore kada donose odluke.
"Mi smo prva gradska vlast koja je donela odluku da se prilikom velikih rekonstrukcija ulica privrednici koji imaju maloprodajne objekte u tim objektima osobođeni su plaćanja dažbina prema gradu dok traju radovi. Mislim da je veoma važno da PKS i Grad Beograd blisko sarađuju jer komora je servis grada kada je u pitanju privreda", zaključio je gradski menadžer.
VESIĆ: Budžet grada za 2016. 80 milijardi dinara, a deficit ispod 5 odsto
Izvor: Kurir, 21.Dec.2015
BEOGRAD - Gradski menadžer Goran Vesić izjavio je danas da će budžet grada u 2016. biti nešto manji od 80 milijardi dinara, dok će deficit biti ispod pet odsto...On je dodao da će naredne godine Grad uložiti više od 23 milijarde u kapitalne projekte poput izgradnje vodovodne i kanalizacione...





