Izvor: Capital.ba, 17.Avg.2022, 10:39
Banjalučka berza u vrhu tržišta korporativnih obveznica
BANJALUKA – Privredna društva u regiji najčešće se odlučuju za uzimanje kredita, kada su im potrebna finansijska sredstva, a rijeđe za emisiju korporativnih obveznica. Iako ima zainteresovanih za ulaganje u te vrste hartija od vrijednosti, ponuda je slaba. Međutim, izdvaja se Banjalučka berza gdje imaju razvijenije tržište korporativnih obveznica u odnosu na Sarajevsku, Beogradsku, Ljubljansku, Makedonsku i Crnogorsku berzu. Foto: Capital Na Banjalučkoj berzi u prošloj godini bilo je >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << devet javnih ponuda korporativnih obveznica, a u ovoj godini sedam. Lani je ukupna ostvarena vrijednost tih emisija iznosila skoro 50 miliona KM (49.536.014), a u ovoj godini vrijednost emisija, do sada, je nepunih 20 miliona KM (19.354.020). Obveznice na berzi emituju kompanije, banke, osiguravajuća društva i mikrokreditne organizacije. Sve javne ponude korporativnih obveznica su uspješno završene, a tražnja je često prevazilazila ponudu, tako da su pojedina privredna društva ostvarila i premiju prilikom emisija ovih hartija od vrijednosti. U tom slučaju ostvarena kamatna stopa je niža od stope po kojoj se privredno društvo inicijalno planiralo zadužiti. Dospijeće emisija je najčešće 10 godina, ali ima obveznica čije dospijeće je i nešto duže (15 godina) ili nešto kraće (7 godina). Mikrokreditna društva najčešće emituju obveznice na period od tri do pet godina dospijeća. Kamatne stope u javnim ponudama korporativnih obveznica u posljednjih godinu i po dana kretale su se od 3,5 odsto do 7,5 odsto. Božić: Za očekivati je rast kamata Direktor Banjalučke berze Milan Božić za Bloomberg Adria kaže da kamatne stope uglavnom zavise od iznosa emisije, roka dospijeća i poslovnih rezultata kompanije koja ih emituje. “Uz postojeće visoke stope inflacije i trend rasta kamatnih stopa na drugim tržištima, za očekivati je da bi mogle rasti i kamatne stope na korporativne obveznice”, ističe Božić. Što se tiće dospijeća obveznica, dodaje, ono zavisi od ročnosti projekata koji se prikupljanjem sredstava žele finansirati, kao i od cijene duga koju je moguće postići za dati rok dospijeća. Božić naglašava da je ovakav vid prikupljanja sredstava brži i često jeftiniji od kredita, te da je uspješnost emisija korporativnih obveznica 100 odsto. “Tražnja za obveznicama je jednaka ili nekad i veća od ponude što se pozitivno odrazi na cijenu duga. U takvim slučajevima preduzeća mogu ostvariti premiju i nižu efektivnu kamatnu stopu. Najveća tražnja za korporativnim obveznicama dolazi trenutno od institucionalnih investitora, ali na pojedinim emisijama na strani tražnje dominiraju fizička lica zbog viših prinosa nego na municipalnim obveznicama i bankarskim depozitima”, pojašnjava Božić. On ističe da je na Banjalučkoj berzi trenutno razvijenije tržište korporativnih obveznica u odnosu na berze u regiji. “Imamo najveći broj emisija ovih obveznica”, kaže Božić. Zastoj na Sarajevskoj berzi traje tri godine Ahmed Hodžić, rukovodilac Odjela trgovine i nadzora u Sarajevskoj berzi, ističe da, nažalost, u posljednje tri godine na toj berzi nije bilo emisija korporativnih obveznica. “Razlog je objektivan, a to je nefunkcioniranje vrhovnog regulatora Komisije za vrijednosne papire koja odobrava prospekt emisije. Tako, i pored određenog interesa, tehnički nije bilo moguće uraditi primarnu emisiju korporativnih obveznica preko Sarajevske berze. Zadnju takvu emisiju smo imali 2019. godine od strane Autocesta FBiH”, kaže Hodžić. Ranije, u emisijama korporativnih obveznica na SASE učestvovale su banke, osiguravajuća društva i kompanije, dok za razliku od Banjalučke berze nisu imali emisije obveznica od strane MKO. Rok dospjeća ranijih emisija se kretao između dvije i šest godina, uz kamatnu stopu od 2,6 do osam odsto, i bile su uspješne. Unapređenje tržišta korporativnih obveznica Božić kaže da svakako ima prostora za razvoj tržišta korporativnih obveznica te da u tom smislu Berza upućuje prijedloge nadležnim institucijama. “Potrebno je raditi na olakšanju procedura za emisiju obveznica i rasterećenju emitenata u smislu troškova emisije. Emitenti za manje emisije trebali bi biti oslobođeni izrade prospekta i tako direktno skratiti vrijeme pripreme dokumentacije kao i troškove emisije”, ističe Božić. Dodaje da je moguće napraviti tržište na kojem su emitenti do nekog iznosa oslobođeni izrade prospekta i naknada, kao i da investitori u te hartije od vrijednosti imaju određene pogodnosti. “Jedna od ideja za razvoj tržišta obveznica je uvođenje kontinuirane emisije obveznica na Banjalučkoj berzi koja podrazumijeva da emitent jednom uradi Prospekt i objavi ukupan iznos obveznica koje planira emitovati u narednim godinama, a da se emisije djelimično izvršavaju u tranšama, po potrebi, bez dodatnih troškova i ponovne izrade Prospekta za svaku emisiju”, pojašnjava Božić. U tom slučaju bi, dodaje, emitent imao manje troškove i prema Berzi, ali i prema Centralnom registru HOV i Komisiji za hartije od vrijednosti RS jer bi se emisija registrovala na jednom simbolu hartije, za razliku od trenutnog stanja kada svaka emisija zahtijeva novi simbol i novu registraciju. Hodžić ističe da javne ponude korporativnih obveznica, na bazi iskustava drugih zemalja, ukazuju na potrebu razvoja tržišta kapitala jačanjem primarnog tržišta kapitala. “U Bosni i Hercegovini tržišta korporativnih obveznica nalaze se u inicijalnoj fazi razvoja jer veoma mali broj privrednih društava ima iskustvo u finansiranju svog poslovanja putem emisije korporativnih obveznica. Određena istraživanja su pokazala da je samo 3,33 odsto privrednih društava kao oblik dugoročnog pozajmljivanja koristilo emisiju korporativnih obveznica”, navodi Hodžić i dodaje da “postoji izražena zainteresovanost za emisijom korporativnih obveznica u budućnosti”. Koliko je emitovanje obveznica dobro za privredna društva? U poređenju sa drugim izvorima sredstava, korporativne obveznice omogućavaju prikupljanje većih iznosa sredstava bez promjene vlasničke i upravljačke strukture. “Privredna društva ne zavise samo od bankarskog finansiranja što za posljedicu ima produženje rokova otplate, smanjivanje prosječne stope zaduženja i diverzifikaciju pozajmljenih izvora sredstava. Upravo zbog duže ročnosti od klasičnog kredita, tržišta korporativnih obveznica smanjuju rizik ročne neusklađenosti. Razvijena tržišta korporativnih obveznica podstiču i jačaju restrukturiranje korporativnog sektora i nude institucionalnim invesititorima dodatni instrument za ostvarivanje solidnih prinosa”, kaže Božić. Ističe da su korporativne obveznice naročito značajne u uslovima krize kada se pojačava averzija investitora prema riziku, a korporativne obveznice su u pravilu instrumenti koji nose manji rizik u odnosu na akcije, te tako pomažu investitorima da smanje rizik cjelokupnog portfelja. U razvijenom dijelu svijeta privredna društva koriste više različitih mogućnosti finansiranja koje im pružaju finansijska tržišta, dok u BiH privredna društva potrebna finansijska sredstva većinom pribavljaju posredstvom bankarskog sektora. Procjenjuje se da se 80 odsto privrednih društava koristi dugoročnim bankarskim kreditom kao metodom finansiranja. “Uprkos tome što na prostoru BiH već dvadeset godina postoje organizovane berze koje pružaju alternativne mogućnosti pribavljanja finansijskih sredstava, te mogućnosti nisu ni približno dovoljno iskorištene, a činjenica je da nema razvijene privrede bez razvijenih finansijskih tržišta”, ističe Hodžić. Kao najznačajnije faktore koji utiču na nespremnost privrednih društava da se finansiraju emisijom korporativnih obveznica Hodžić izdvaja: duži vremenski period do realizacije emisije, nepoznanica troškova emisije, rizik plasmana emisije i nepoznavanje pravnog okvira za provođenje emisije korporativnih obveznica. “Od posebnog je značaja provođenje procesa intenzivne edukacije i adekvatne promocije korporativnih obveznica potencijalnim emitentima, da su emisije korporativnih obveznica atraktivnije u odnosu na bankarski kredit, a investitora da je ulaganje u obveznice bolje od trenutne štednje u bankama”, naglašava Hodžić. Prema zakonskom okviru u FBiH i RS, emitent korporativnih obveznica može biti svako pravno lice pod uslovom da je organizovano kao dioničko/akcionarsko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću. Emisija korporativnih obveznica javnom ponudom u oba entiteta smatra se uspješnom ako je u zakonski predviđenom roku upisan i uplaćen iznos koji je odlukom o emisiji određen kao najmanji iznos za uspješnost emisije, ali ne manje od 60 odsto ukupnog broja emitovanih obveznica predviđenih odlukom o emisiji. Bloomberg Adria Чланак Banjalučka berza u vrhu tržišta korporativnih obveznica се појављује прво на Capital.ba - Informacija je capital.
.jpg)
