Austrijanci hoće svoj šiling nazad

Izvor: B92, 25.Maj.2011, 09:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Austrijanci hoće svoj šiling nazad

Beč -- Austrijanci sve više priželjkuju povratak šilinga, prvobitno zbog skupoće koju je donelo uvođenje evra, kao i zbog sve učestalijih kriza u zemljama EU.

Šiling, nekadašnja nacionalna valuta Austrije, koja se oslanjala na nemačku marku, od 2002. je postao istorija, ali 30 odsto Austrijanaca bi želelo da se vrati.

Takođe i najjača opoziciona partija, Slobodarska stranka (FPO), koja je treća snaga u zemlji, zalaže se, zbog krize u pojedinim zemljama >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << evrozone, za povratak na staru nacionalnu valutu.

Ministarka finansija Marija Fekter s tim u vezi je ocenila da bi povratak na šiling vodio ka siromaštvu stanovništva, i opravdala je pomoć koji Austrija, zajedno sa drugim članicama EU, pruža Grčkoj.

Indirektni troškovi bilo bi, kako prognozira glavni ekonomista "Bank Austrija” Štefan Brukbauer, trajno smanjenje bruto domaćeg proizvoda za pet odsto, što je oko 15 milijardi evra godišnje. Problem bi bio povećan zbog nemogućnosti pristupa velikom tržištu evrozone, pa bi usled manje potražnje iz inostranstva bilo ugroženo na hiljade radnih mesta. Investicije koncerna iz evrozone u Austriju bi takođe opale, procenjuje ekonomista.

Bečki dnevnik Kurir, zbog rastućeg nezadovoljstva Austrijanaca sa evrom, analizirao je mogućnosti povratka na staru nacionalnu valutu. List ukazuje da ne postoji, u statutima "evrozone”, mogućnost istupanja.

Eksperti smatraju da je moguće dobrovoljno odustajanje od zajedničke valute samo uz istovremeno istupanje iz EU. Takođe, Kurir dodaje da je istupanje iz evrozone vezano za velike troškove - direktne i indirektne.

Direktna opterećenja po budžet bila bi vezana za prebacivanje na valutu. Prebacivanje sa šilinga na evro koštalo je Austriju 2002. oko 1,5 milijardi evra, i bilo je potrebno više godina pripreme za ovaj korak.

Jedina prednost vraćanja na staru valutu bila bi, kako procenjuje Kurir, što Austrija ne bi morala da učestvuje u sanaciji država u krizi, i istovremeno bi mogla sopstvenom monetarnom i kamatnom politikom samostalno da reaguje na rast cena i druge ekonomske izazove.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.