Intervju Sanda Rašković Ivić: Teško je ženi u muškom ringu, ali borim se

Izvor: NoviMagazin.rs, 07.Apr.2016, 13:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Intervju Sanda Rašković Ivić: Teško je ženi u muškom ringu, ali borim se

Zašto je važno izaći na izbore, kakav je učinak Vučićeve vlasti i na čemu će i zašto koalicija DSS-Dveri insistirati u parlamentu, objašnjava Sanda Rašković Ivić

Razgovarala: Jelka Jovanović

Sanda Rašković Ivić je jedina predsednica neke od stranaka koje se takmiče za vlast, doduše u koaliciji sa pokretom “Dveri”. To je spoj dve desne opcije koje se u javnosti prepoznaju >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << kao protivnici Briselskog sporazuma i evropskih integracija. Razgovor sa predsednicom DSS-a vođen je u vreme posete premijera Aleksandra Vučića Kosovu i bombaškog incidenta u Zubinom Potoku, što je Kosovo za trenutak stavilo u središte izborne kampanje. Inače je ono zaboravljena tema, pa je pitanje zašto, kada je i dalje najveći problem Srbije?

“Prvenstveno zbog toga što bi vlast morala da kaže šta Kosovo i Metohija znači u floskuli ‘EU nema alternativu’ i u poglavlju 35, a to je odricanje od Kosova, davanje mogućnosti Kosovu da dobije stolicu u Ujedinjenim nacijama i priključi se Evropskoj uniji. Znamo da se EU ne priključuju mesne zajednice i autonomne pokrajine, već samo države, kao što samo države mogu da dobiju stolicu u UN”, kaže Sanda Rašković Ivić za Novi magazin i dodaje: “Kosovo je stavljeno u drugi plan i napravljena je zamena teza, pa se pominje samo briga o ljudima na KiM. Znate, mi smo kao država dužni da brinemo i o Srbima u Crnoj Gori, Hrvatskoj, da im pomognemo humanitarno, oko udžbenika ili na drugi način, a KiM je naša državna teritorija i ne sme se mešati borba za suverenitet Srbije sa brigom o ljudima.”

Pogledajte deo intervjua:

*Kada je prethodni predsednik DSS-a Vojislav Koštunica bio predsednik države, odbijen je Ahtisarijev plan.

To je bio nežniji način da Kosovo dobije nezavisnost. Greška je bila što se nije slušao predlog Mihaela Štajnera, koji svakako nije bio srboljub, ali jeste realan političar, koji je rekao – standardi pre statusa. Standardi nisu postignuti, pa sada i Brisel i Priština lažu sebe. Kakvi standardi kada je nezaposlenost 70-80 odsto? Kosovo je premreženo bandama koje trguju organima, drogom, oružjem, to je crna rupa Evrope.

*Točak istorije se teško vraća. Kako mislite da se briselski sporazumi mogu poništiti?

Stvari je moguće vratiti unazad pod uslovom da se sa EU razgovara o tome želi li ona Srbiju kao celovitu državu ili želi da pomogne stvaranju nezavisne države, tzv. države Kosova u okviru Srbije, odnosno na Balkanu. Osnovni preduslov za suspenziju Briselskog sporazuma i vraćanje istorije i politike unatrag, jeste da se pregovori Beograda i Prištine iz krila Brisela vrate u krilo Saveta bezbednosti UN, gde su i bili do jeseni 2010. Ova vlast se pravi nevina i kaže: “Ne možemo to, to je Tadić uradio!” Šta to znači? Da ako neko nešto loše uradi treba nastaviti tim putem? Vlast je tu gde jeste zato što je obećavala da će poništiti sporazume Borka Stefanovića i Edite Tahiri, međutim ne da ih nisu poništili nego su napravili nekoliko koraka napred. I Toma Nikolić je obećavao da će celu priču vratiti u UN, pa je podržao briselske sporazume.

*Na čemu ćete insistirati u parlamentu? Vidite se u Skupštini?

Da, vidimo se u narednom sazivu i pre svega ćemo tražiti da se penzije i plate vrate na nivo pre smanjenja, podržavaćemo i predlagaćemo sve zakone kojima se potpomaže domaća privreda, daćemo predlog za poništavanje briselskih sporazuma, poništavanje IPAP sporazuma koju su NATO doveli u Srbiju i na pola koraka do punog članstva. Naravno, zalagaćemo se za sve zakone koji potpomažu vladavinu prava, poštovanje institucija, promovišu slobodu, pre svega slobodu medija, a to znači punu demokratizaciju društva.

*Hoćete li nastupati kao jedan poslanički klub ili dva?

Najverovatnije ćemo odvojiti poslaničke klubove, to je celishodnije, imaćemo više vremena za diskusiju, a veoma je važno da se čuje evroskeptična reč protiv NATO, reč onih koji se zalažu za drugi koncept ekonomije od sadašnjeg. Mi smo protiv liberalnog kapitalizma; nismo naprasno postali levičari, ali zalažemo se za ekonomski patriotizam, prednost domaćeg proizvođača, poljoprivrednika i industrijalca nad strancima.

*Protivite se ulasku u EU, a saradnji?

Niko nije protiv EU, mi smo samo protiv priključenja Srbije jer smatramo da to nije dobro za suverenitet, izgubićemo Kosovo, otvoriće se pitanje Vojvodine, Raške oblasti, odnosno Sandžaka. Što se tiče ekonomije, smatramo da će priključenje Evropskoj uniji dovesti do opšte rasprodaje Srbije, pretvaranje Srbije u briselsku koloniju. Suluda je, recimo, zamisao prodaje poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska je članica EU i ne pada joj na pamet još deset godina da prodaje svoju zemlju. Zašto treba privatizovati Telekom, EPS, lekovite banje? Mislimo da je to loše: država ne sme biti loš vlasnik velikih preduzeća, ali mora biti vlasnik, makar većinski, kao kod velikih Vučićevih prijatelja Arapa. Slično je i u zemljama EU.

*Poznati ste kao zagovornici čvršće saradnje sa Rusijom.

Čvršće veze sa Rusijom treba da idu pre svega kroz ekonomiju; nismo iskoristili sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom. Kada su uvedene sankcije Rusiji i kontrasankcije EU nije iskorišćen veliki prostor za izvoz poljoprivrednih proizvoda, robe široke potrošnje, a mogli smo 300-400 puta povećati izvoz u Rusiju. I napeta situacija između Rusije i Turske koja još traje nije iskorišćena; 40 odsto građevinske industrije drže Turci, građevinska industrija je i proizvodnja građevinskog materijala, imamo sjajne privatne i državne firme, mogli bismo da izvezemo koliko hoćete, samo bi država trebalo da ih okupi i da garancije.

Vojna saradnja je takođe moguća po istom principu kao sa NATO kroz Partnerstvo za mir. Naravno, ostaje politička saradnja jer zahvaljujući Rusima nije prošla deklaracija o Srebrenici, Kosovo nije postalo član Uneska, nije promenjena Rezolucija 1244. Što se tiče kulture, to je neupitno, evropska kultura ne može bez ruske, svi smo ukus formirali na ruskoj klasičnoj muzici, još više na književnosti.

*Po kojim uslovima biste podržali vladu SNS-a ili učestvovali u njoj?

Teško bismo mi mogli da podržimo vladu Aleksandra Vučića jer on vodi državu putem na kojem se ni u jednoj tački ne slažemo.

Vrlo je važno da ljudi izađu na izbore, da SNS i Vučić nemaju mogućnost da sami naprave vlade; što manje dobiju to je za Srbiju bolje jer će se tako sprečiti da Vučić napravi autoritarnu vlast, da ovde nastane autoritarna država, da se potpuno ukinu institucije i vladavina prava, ukine sloboda. Ako bude imao manji procenat, vlada će morati da bude koaliciona, opozicija će biti jaka i moći će da kontroliše vlast i ukoloteči barem ovo što se odnosi na demokratizaciju društva. A to nije malo.

*Šešelj je glavni lik ovih dana, SRS je još jedna stranka desnice. Kako vidite saradnju ?

Saradnja sa radikalima u Skupštini mogla bi da ide preko određenih zakona, na primer protiv NATO-a, za poništavanje IPAP sporazuma, vraćanja priče o KIM u Ujedinjene nacije. Naravno, ako gospodin Šešelj ostane pri onome što sada govori.

*Žalite li što niste ista koalicija?

Ne, nije mi žao, razlike između nas su velike, pre svega u odnosu na demokratizaciju društva, koja uključuje i pristojno ponašanje. Za nas je velika Srbija iluzorna stvar koja je, skupa sa pričama o klanju zarđalim kašikama, doprinela lošem imidžu Srbije, naroda i države.

*A saradnja sa tzv. strankama DOS-a?

Socijalna pitanja, demokratizacija društva, sloboda medija, poštovanje institucija. DSS je kao stranka nastala na dve šine – nacionalnoj i demokratskoj – i nama su obe podjednako važne, zato ćemo se naći sa svima koji su na putu demokratizacije, bez obzira na njih stav prema Kosovu, NATO.

*Sve što pominjete ima i SNS u kampanji?

Jedno su reči, drugo dela. Da vidimo šta su Vučićeva dela? Nema vladavine prava, nema poštovanja institucija, nema slobode medija, gospodin Vučić neće da ukrsti stavove sa drugim političarima, ide na duel sa Karleušom. Politička scena se svodi na valjanje u blatu koje predvode Vučićevi mediji.

Pogledajte drugi deo intervjua

DSS i Dveri

*Šta spaja, šta razdvaja DSS i Dveri?

Najveća razlika među nama je u odnosu prema 5. oktobru i prema demokratizaciji društva. Ne kažem da Dveri nisu za demokratizaciju, ali mi smo malo više na putu ljudskih prava, različiti smo, recimo, u odnosu prema gej populaciji, kao i prema crkvi. Iako DSS poštuje tradiciju i veru, čak u našem statutu piše da će u slučaju gašenja imovina pripasti SPC-u, mi smo vrlo isključivi kad je reč o odnosima države i crkve i zalažemo se za punu sekularnu državu. Sve u svemu, mi smo dva brenda, inače bismo bili jedna stranka. Zašto smo se sabrali? U parlamentu izabranom 2012. godine 15 odsto nacionalnih glasova ostalo je ispod crte i nije bilo nikoga ko bi dao evroskeptičnu sliku iako pola Srbije tako misli.

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.