Klackalica na deviznom tržištu

Izvor: RTS, 09.Maj.2012, 09:52   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Klackalica na deviznom tržištu

Od početka godine, dinar je izgubio 11,43 odsto vrednosti. Osim brzog formiranja vlade na kurs bi povoljno uticao veći priliv deviza od neke privatizacije. Krajem maja očekuje se isplata ovogodišnje rate devizne štednje, što takođe može da ima uticaja, ocenjuju stručnjaci.

Dinar je od početka godine izgubio 11,43 odsto vrednosti i dostigao nivo od 112 >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << dinara za evro. Narodna banka je u 2012. godini prodala ukupno 753,5 miliona evra, kako bi ublažila tražnju i održala stabilnost domaće valute. Stručnjaci kažu da bi osim brzog formiranja vlade na kurs povoljno uticao veći priliv deviza od neke privatizacije i veća dinarizacija finansijskog sistema.

Kad god nema dovoljno tražnje za dinarima ili kreditima sav višak nacionalne valute građani i banke pretvaraju u evre i tako podstiču rast kursa i cena, posebno uvozne robe.

Neki trgovci već duže robu zaračunavaju po kursu od 115 dinara pa kad god dinar konstantno klizi nadole proradi takozvani šticung.

Menjači kažu da se u situaciji kada dinar konstantno pada evro više kupuje, ali ne u nekim velikim iznosima. Na kurs dinara mogla bi krajem maja blagotvorno da utiče isplata ovogodišnje rate devizne štednje.

Menjač Milan Tadić pretpostavlja da će se pojaviti određena količina valute kod građana koji će to verovatno da menjaju za neke regularne troškove života.

I dok ekonomisti očekuju veći priliv deviza od privatizacije čime bi se stabilizovao dinar, u Sosijete ženeral banci su prvi put emitovali dinarske zapise banke od milijardu i sedamsto miliona dinara na tri godine. Time je na duži rok podstaknuta tražnja dinara.

"Što bude više izvora i što bude boljih ponuda koje će uticati da se kamatne stope stabilizuju i krenu nekim silaznim pravcem, stvaraće se interes kod stanovništva da se više zadužuje u dinarima čak i za stambenu izgradnju", navodi Sonja Miladinovski iz Sosijete ženeral banke.

Ukoliko bi se dugoročnim dinarskim depozitima finansirala stambena gradnja to bi moglo povoljno da se odrazi na snagu dinara.

Za sada je najviše pozajmica, oko tri milijarde evra, odobreno za kupovinu stanova i to sa deviznom klauzulom jer je taj novac došao iz prekograničnih kredita.
Pogledaj vesti o: Kurs dinara,   Kurs evra

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.