Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 14.Dec.2010, 11:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Za hapšenje Karadžića znala samo trojica?
BANJALUKA -
Hapšenje Radovana Karadžića usledilo je posle jednomesečnog praćenja mreže podrške, i samo su tri čoveka znala o toku operacije - tužilac Vladimir Vukčević, direktor BIA Saša Vukadinović i Miki Rakić, savetnik predsednika Borisa Tadića, objavljeno je na sajtu "Vikiliksa".
U diplomatskoj depeši poslatoj 22. oktobra 2008. godine Stejt departmentu iz američke ambasade u Beogradu, navodi se da je Dejan Mihov, tadašnji šef predstavništva >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Haškog tribunala u Beogradu, rekao predstavnicima SAD da je atmosfera u BIA potpuno drugačija otkad je Saša Vukadinović došao na njeno čelo, jer je saradnja s beogradskom podružnicom Tribunala znatno poboljšana.
"Mihov je rekao da je Bulatović (Rade, raniji direktor BIA) uvek izvrdavao obaveze i davao neproverene informacije. Uporno je izbegavao da odgovori na pitanja Mihova o tome da li je BIA prikupila uzorke DNK ili otiske prstiju tokom istraga o Karadžićevom boravištu", piše u depeši koju prenosi "Glas Srpske".
Vukadinović uvek srdačan
U poruci iz Ambasade SAD u Beogradu se ističe da su se i njeni kontakti, takođe, poboljšali sa BIA otkad je upravljanje preuzeo Vukadinović.
"On je uvek srdačan prilikom poseta zvaničnika američke ambasade i ističe da želi da bude siguran da će Mladić biti uhapšen na tlu Srbije, kako bi se pokazalo da se u Srbiji poštuje zakon", dodaje se u depeši.
Ambasada SAD u Beogradu izveštava Stejt department i da u Demokratskoj stranci postoji politička volja za zaključenje saradnje sa Haškim tribunalom i prenosi reči tužioca za ratne zločine Siniše Važića da je nekadašnji ministar policije Dragan Jocić (DSS) "mešao politiku u saradnju sa Hagom".
Navodi se i to da je značajan napredak ostvaren posle hapšenja Radovana Karadžića i da je prekogranična saradnja i razmena informacija sa NATO snagama u BiH, takođe, poboljšala mogućnosti Vlade Srbije na ispunjavanju haških obaveza.
"Bliski savetnik potpredsednika Vlade Ivice Dačića rekao nam je da je Bulatović šest meseci pre formiranja nove vlade dobio informaciju o boravištu Karadžića, ali nije ništa učinio povodom toga, prvenstveno zbog ideološke bliskosti Koštunice i Karadžića, i zbog manjka međunarodnog pritiska", piše u depeši.
U tom dokumentu se navodi da su posle Karadžićevog hapšenja, Tadić, Rasim Ljajić, Vukčević i drugi zvaničnici javno govorili o važnosti hapšenja preostalih begunaca, ne samo iz pragmatičnih razloga nego i zbog potrebe za pomirenjem s prošlošću.
Kako pobediti Tbloide?
Direktor Saveta za koordinaciju saradnje sa Haškim tribunalom Dušan Ignjatović je, kako se navodi, Ambasadu SAD informisao da vlada planira seriju rasprava o događajima iz devedesetih godina i važnosti rada Haškog tribunala i istakao da će u to biti teško ubediti mnoge Srbe, s obzirom na puštanje iz haškog zatvora Nasera Orića i Ramuša Haradinaja.
U depeši iz 2008. godine se navodi da im je Mihov rekao da će najteži zadatak vlade biti pobediti senzacionalističke i nacionalističke sadržaje koje objavljuju tabloidi, koji uglavnom imaju najveću moć u oblikovanju javnog mišljenja.
Šef holandske diplomatije Maksim Ferhagen je rekao državnom sekretaru SAD Hilari Klinton da se srpskim liderima ne može verovati da će ispuniti obećanja i da jedno govore u ličnom kontaktu, a drugo javnosti, navodi se u američkoj diplomatskoj depeši, koju je objavio "Vikiliks".
Depeša je, pod oznakom "poverljivo", 28. jula 2009. poslata ambasadama SAD u Hagu, Beogradu i misijama u UN i NATO.
Klinton i Ferhagen su, 14. jula 2009. godine, razgovarali o načinima za objektivnu procenu saradnje Beograda sa Haškim tribunalom, prenosi banajlučki list navode "Vikiliksa".
Ljajić:Najvažnije da Mladić bude izručen što pre
Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju s Haškim Tribunalom Rasim Ljajić izjavio je da podaci iz depeša Ambasade SAD, objavljeni na "Vikiliksu", iz kojih se vidi da je u julu 2006. godine američka vlada izdala Vladi Srbije 11 preporuka za hapšenje Ratka Mladića nisu ništa novo, jer je o tome svojevremeno pisala i domaća štampa.
"To nisu bile preporuke. Sećam se tih sastanaka, to je bilo neko njihovo viđenje cele situacije. Hteli su da daju doprinos unapređenju saradnje u operativnim potragama za Mladićem (...) znam da su i kod mene dolazili i da smo imali redovne sastanke na kojima se razgovaralo o saradnji Srbije sa Haškim tribunalom", rekao je Ljajić u intervjuu "Glasu Srpske".
Upitan da li veruje da li će "Vikiliks" objaviti još važnih informacija o Mladiću, Ljajić je rekao da ne vidi tu ništa senzacionalno i spektakularno.
"Ni u ovome što je do sada objavljeno ne vidim ništa novo, čak i za veći deo političke javnosti. Možda za širu javnost ima nekih zanimljivih detalja, ali za samu političku javnost ne vidim velike novine. Radi se, dakle, o ličnim utiscima, radi se o člancima koji su već objavljivani u medijima", rekao je Ljajić.
Do referenduma u Crnoj Gori zaista činjeno sve
Ljajić je potvrdio da je tačno navedeno u depešama koje je objavio "Vikiliks" da je Amerikancima, kao tadašnji koordinator Akcionog plana, rekao da ne treba očekivati bilo kakve javne aktivnosti o tom pitanju, (hapšenju Mladića) zbog predstojećeg referenduma (Crna Gora) i idućih izbora, naglašavajući da će se aktivnosti na sprovođenju Akcionog plana nastaviti u pozadini.
Ljajić navodi da je do referenduma u Crnoj Gori zaista činjeno sve da se kvalitetno okonča saradnja sa Haškim tribunalom.
"U tom periodu, te 2006. godine, učinjen je najveći napredak, tada su 22 haška optuženika isporučena Haškom tribunalu. I najveći broj optuženih izručen je za vreme Koštuničine vlade. Može to nekome da izgleda kao politička instrumentalizacija, na ovaj ili onaj način, ali to su činjenice", kazao je on.
U ovom trenutku je najvažnije da Mladić bude lociran i što pre izručen Haškom tribunalu, jer je to interes Srbije, a onda se može "otvoriti cela priča o odgovornosti, propuštenim šansama i prilikama", zaključio je Ljajić.
Pogledaj vesti o: Boris Tadić
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...















