Izvor: S media, 01.Okt.2011, 18:35 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvati negiraju zločine
Vlada Hrvatske donosi zakon kojim bi proglasila ništavnim optužnice za ratne zločine i genocid nad Srbima na području Vukovara. Ratno nasleđe je i dalje ogromna prepreka za normalizaciju odnosa između Srbije i Hrvatske.
Optužnice za ratne zločine i genocid nad Srbima na području Vukovara, koje je Srbija prosledila Hrvatskoj i odluka Vlade Hrvatske da donese zakon kojim bi one bile proglašene ništavnim najnoviji su pokazatelj da dugogodišnje ratno nasleđe Srbije >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << i Hrvatske i dalje predstavlja ogromnu prepreku za potpunu normalizaciju odnosa dve države.
Uprkos naporima dvojice predsednika, Borisa Tadića i Ive Josipovića, da daju vetar u leđa odnosima dve države i da se prevaziđe mračna prošlost, ona i dalje predstavlja kamen spoticanja.
Prosleđivanje optužnica na čijem spisku je oko 40 imena, među kojima i Vladimir Šeks, Branimir Glavaš i Tomislav Merčep, iz Srbije Hrvatskoj naišlo je na burna reagovanja u susednoj državi, a najglasnija je bila premijerka Jadranka Kosor, rekavši da predlogom zakona o ništavnosti optužnica JNA, SFRJ i Srbije hrvatska vlada štiti interese Hrvatske.
Pusić kritikovala biskupa zbog izjave o Srbiji
Vlada Hrvatske poništila optužnice iz Srbije
Sanader optužen za ratno profiterstvo
Treba reći - dosta je!
- Treba reći - dosta je toga. Zar mislite da bi vlada trebalo da ćuti i čeka novi kontigent od 40 ljudi. Kada je bio slučaj Tihomir Purda, srpski predsednik Boris Tadić me uveravao da će se neke stvari pokrenuti na bolje, ali su se pokrenule nagore - izjavila je Kosorova.
Kako je objasnila, usvajanjem zakona u Saboru, pravno nevažeći postaće svi akti JNA, SFRJ i Srbije koji se odnose na rat 90-ih godina, a kojima su optuženi ili osuđeni hrvatski državljani.
Zaustavljena regionalna saradnja
Srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević upozorio je, međutim, da bi ukoliko hrvatski Sabor usvojio taj predlog, saradnja hrvatskog i srpskog tužilaštva o ustupanju slučajeva ratnih zločina bila vraćena na početak.
- Regionalna saradnja bi jednom, faktički političkom odlukom, bila vraćena na početak. Pravosuđe bi ustuknulo, politika je jača, i to je veoma loša poruka. Ratni zločinci bi opet mogli da trljaju ruke, bili bi sigurni u granicama svojih novostvorenih država - kazao je Vukčević, dodajući da bi tako princip nekažnjivosti u Hrvatskoj pobedio princip pravde.
I državni sekretar u Ministarstvu pravde Srbije, Slobodan Homen, takođe je reagovao na potez hrvatske vlade, poručujući u demokratskim društvima izvršna i zakonodavna vlast ne treba da se mešaju u rad sudskih organa.
Pretpostavljajući da odluka Zagreba ima veze sa predizbornom kampanjom, Homen je skrenuo pažnju na činjenicu da podizanje optužnica protiv hrvatskih državljana za događaje iz 90-ih godina ne znači da su oni po automatizmu krivi, već da mogu svoju krivicu, odnosno nevinost da dokažu pred sudom.
- Smatram da nijedan zakon, nijedan akt izvršnih ili zakonodavnih vlasti ne sme da zaštiti nikoga od krivične odgovornosti - rekao je on.
Uzelac jedini protiv
Potpredsednik hrvatske vlade Slobodan Uzelac, koji je jedini bio protiv usvajanja predloga zakona, istakao je da bi, pored onemogućavanja gonjenja istinskih ratnih zločinaca u Hrvatskoj, usvajanje ovog zakona u Saboru otežalo i oslobađanje od sumnje svakog nevinog čoveka.
On je rekao da može da razume uznemirenost koju su izazvali popisi optuženih Hrvata, kao i političke poruke koje predlagač zakona želi da pošalje u vreme pre izbora, ali da bi njime bili oštećeni upravo "oni nevini građani Hrvatske koji bi, ni krivi ni dužni, postali taoci ovako neraščišćenih slučajeva".
Dva dana pre usvajanja predloga, zagrebački "Vijesnik" napisao je u da su optužnice stavljene fioku i da hrvatsko Ministarstvo pravde po njima neće postupati.
Teško breme prošlosti
Da je ratno nasleđe teško breme potvrduje i dijametralno suprotan odnos dve države prema akciji Oluja i ulozi hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača.
Razlike u pogledu na događaje od pre dve decenije ponovo su došle do izražaja u avgustu posle premijerkinog pozdrava osuđenim generalima koji se nalaze u Hagu, iako su te izjave mnogi protumačili kao njen predizborni marketing, kao i izjava hrvatskog predsednika da nije siguran da se u Hagu sudi pravim ljudima.
On je naknadno objasnio da su suđenja u Haškom tribunalu bila značajna prilika da se pred lice pravde izvedu najodgovorniji za ratne zločine, ali da to uvek nije bilo tako.
-Važno je da svi zločini koji su bili počinjeni u ratu, na području Hrvatske, ali i drugih država u okruženju, budu pravedno kažnjeni, kako bi žrtve imale osećaj pravde. To je jedini mogući temelj da se u Hrvatskoj grade zdravi odnosi, ali dobri odnosi sa susedima - rekao je Josipović.
(Tanjug)
