Izvor: Nezavisne Novine, 03.Okt.2014, 16:39 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Njemačko ujedinjenje, impresivna priča o uspjehu
BERLIN - Njemački kancelar Angela Merkel je danas u Hanoveru, na centralnoj proslavi Dana ujedinjenja, ukazala da se ne smije zaboraviti uloga građana DDR u mirnoj revoluciji, bez čije hrabrosti, kako je rekla, ne bi bilo ni pada Berlinskog zida ni zajedništva.
"Ujednjenje Njemačke bilo je jedno istorijsko djelo", rekla je Merkelova na svečanosti na kojoj je govorila i o aktuelnim temama - ukrajinskoj krizi, opasnosti >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << od džihadista, vojnim angažmanima, ali i o eboli i drugim pitanjima.
Merkelova je, u Hanoveru, gdje je bio čitav državni i politički vrh, kao i bivši njemački predsjednici i kancelari, pohvalila hrabrost građana DDR i naglasila da razlike između zapada i istoka postaju sve bljeđe.
"I zato nam i po isteku Pakta solidarnosti 2020. mora poći za rukom da nanovo organizujemo finansijske odnose između savezne države i pokrajina i to tako da izbjegnemo finansijske lomove na istoku i istovremeno razvijemo sistem od koga će moći da profitiraju svi strukturno slabi regioni Njemačke", rekla je Merkelova.
Ona je istakla da je u proteklim godinama na istoku učinjen ogroman napredak, ali i da je stopa nezaposlenosti na istoku zemlje i dalje visoka.
Merkelova je ukazala i na opasnost od radikalnih džihadista u Njemačkoj.
"Mlade ljude, koji su u Njemačkoj odrasli, moramo svim sredstvima odvratiti od toga da idu u borbu protiv nekoga ko drugačije živi ili misli od njih", rekla je Merkelova.
U Njemačkoj je danas, ekumenskom božjom službom, počelo obilježavanje Dana ujedinjenja.
Centralna ceremonija obilježavanja Dana njemačkog ujedinjenja se, po protokolu, održava u pokrajini koja daje predsjednika Bundesrata, gornjeg doma parlamenta, gdje je zastupljeno 16 njemačkih federalnih jedinica. Ovaj put je to Donja Saksonija, gdje je u glavnom gradu Hanoveru obilježena godišnjica života u zajedništvu, pod nazivom "Sjedinjeni u različitosti", i održana narodna zabava.
Njemački ekonomisti naglašavaju pozitivni bilans u četvrt vijeka zajedništva, a Jerg Cojner, šef državne KfW bankarske grupacije kaže da su, poslije pada Berlinskog zida, životni standard i privredni razvoj bivšeg DDR toliko uznapredovali da "se može govoriti o drugom privrednom čudu".
On je, kako prenose njemački mediji rekao da je gigantski preobražaj bankrotirane planske privrede nekadašnjeg DDR u jednu konkurentnu, socijalnu tržišnu privredu impresivna priča o uspjehu.
I poslije skoro četvrt vijeka zajedništva, ipak, sve razlike nisu "ispeglane"; braća sa zapada i dalje pomažu one sa istoka, iako, to mnogi Nijemci ne podržavaju.
Ovu godišnjicu ujedinjenja Njemačka obilježava kao vodeća privredna zemlja Evropske unije (EU), koja bez obzira na dužničku i evro-krizu i dalje može da bude primjer zemlje blagostanja, na šta su Nijemci veoma ponosni.
Njemačka je od ujedinjenja do danas postala centar moći i odlučivanja EU, zemlja u kojoj mnogi građani EU i traže i nalaze "uhljebljenje", zemlja u kojoj mnogi strani studenti, uz socijalno podnošljive cijene studija, dobijaju svoje mjesto, u kojoj se jedan Nijemac turskog porijekla nalazi na čelu jedne njemačke partije, u čijem Bundestagu sjedi i jedan Afrikanac, s njemačkim pasošem, zemlja u kojoj je jedno siroče iz Vijetnama bilo njemački vicekancelar - zemlja jednakih šansi za sve.
Upravo te jednake šanse za sve su i moto aktuelnih njemačkih političara, premda se Njemačka našla na listi onih visokoindustrijskih zemalja u kojima uspjeh djece u školi zavisi od socijalnog statusa roditelja.
U Njemačkoj se, takođe, pune 24 godine od ujedinjenja vode i nečuveni procesi protiv neonacista, glasa za neonaciste, ali i evroskeptičare, koji, kako se kaže, "pecaju" u "desnim vodama" i zalažu se za povratak dobre, stare njemačke marke i ukidanje evra.
Njemačka danas predstavlja vodeću zemlju EU, a podsjećanja na vrijeme DDR kod mnogih izazivaju bolne uspomene na komunizam i progone, ali i nešto ljepše emocije i setu na prohujalu sigurnost radnog mjesta u državnim službama, vožnju "Trabantima" i - banane, kao najveći luksuz nekadašnje DDR.
Kada je riječ o prazniku ujedinjenja, mediji pišu da je narodu više ostao u sjećanju 9. novembar 1989. kada je pao Berlinski zid, kao kraj DDR i konflikata istoka i zapada i dan koji simbolizuje prilog običnih ljudi istorijskim promjenama, od oficijelnog, parlamentarnog proglašnja ujedinjenja, koje se dogodilo 3. oktobra 1990.
Nastavak na Nezavisne Novine...
