Izvor: Večernje novosti, 26.Avg.2015, 22:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ključa migrantski "lonac" i u Nemačkoj
NA nemačkoj unutrašnjepolitičkoj sceni vri: "lonac" sa migrantima samo što nije eksplodirao. Oko puteva rešavanja izbegličke krize počela su žestoka natezanja unutar vladajuće koalicije. Poznavaoci prognoziraju da će od saniranja ovog problema zavisiti i ishod saveznih izbora, dogodine, jer će se Nemačka suočiti sa čak 800.000 potencijalnih azilanata.Kancelarka Angela Merkel svakodnevno "pije" kritike, pošto, prema >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << oceni javnosti, njene reakcije po ovom delikatnom pitanju, nisu dovoljno brze. Ona sada pokušava da ugasi požar dolaskom izbeglicama "na noge", ali je događaji ponovo prestižu. Posle demonstracija protiv smeštaja izbeglica u Hajdenauu, i Nauen nadomak Berlina, priključio se - podmetanjem požara u prihvatilištu za migrante - sve dužoj listi nemačkih gradova u kojima se otvoreno izražava mržnja prema strancima.Merkelova je danas posetila Hajdenau da bi razgovarala sa migrantima, ali je dočekana zvižducima i uzvicima okupljenih desničara. Ona je najavila novi zakon o izbeglicama i zahvalila građanima koji su, kako je rekla, morali da podnesu mržnju. "Sramno je i odvratno ono što smo ovde doživeli", rekla Merkelova i dodala da neće biti tolerancije prema onima koji nisu spremni da pomognu.BEZ UPISA U ŠKOLU Gradonačelnik Erfurta, socijaldemokrata Andreas Bausevajn, zatražio je u pismu, upućenom Merkelovoj, da se deca podnosioca zahteva za azil ne upisuju u školu sve dok se ne reši boravišni status njih i njihovih roditelja. Prema sadašnjim zakonima, svako dete starosti između šest i 16 godina, podleže školskoj obavezi posle tri meseca boravka u Nemačkoj.Vicekancelar i ministar privrede i energetike Zigmar Gabrijel i šef nemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer, izašli su u javnost sa svojim predlogom uvođenja novih mera za rešavanje migrantske krize, objavljenim u nedeljnom izdanju "Frakfurter algemajne cajtunga". Štajnmajer i Gabrijel smatraju da "talas izbeglica velikih razmera sa kojim se suočava Evropa, traži jedinstvenu politiku koja bi podrazumevala odobravanje azila, koji bi važio jedinstveno, na teritoriji cele EU". Evropi je, smatraju, potreban globalni sistem upravljanja granicama koji se ne odnosi samo na njihovu zaštitu, nego i na više odgovornosti prilikom registracije i prihvata pristiglih izbeglica.Umanjujući vrednost ideja koje su, o rešavanju migrantske krize, lansirali demohrišćani kancelarke Merkel, Štajnmajer i Gabrijel zalažu se za listu takozvanih sigurnih zemalja (u kojima građani nisu politički proganjani) iz pera EU. Dvojica ministara primećuju da je kontradiktorna činjenica da su zemlje Zapadnog Balkana kvalifikovane za potpisivanje sporazuma o pridruživanju EU, a istovremeno nisu viđene kao sigurne zemlje porekla za njihove državljane koji traže azil.
Nastavak na Večernje novosti...












