Izvor: B92, 24.Maj.2010, 18:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Skače nam pritisak
Gotovo svaki drugi odrasli stanovnik Srbije (46,5 odsto) ima visok krvni pritisak! Hipertenzija je, istina, u gotovo svim zemljama sveta najmasovnija nezarazna bolest, ali tamo pogađa tek nešto više od 30 odsto stanovništva.
Mi odskačemo od proseka, a lekari kažu da godine krize i stresovi ne mogu da budu izgovor za sve bolesti, mada su itekako ostavili posledice na zdravlje.
Mnogi žive sa hipertenzijom i ne leče se, a i među pacijentima pod terapijom ima onih >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << kojima pritisak "varira”. To dodatno ugrožava zdravlje. Visok pritisak ubija tiho. On je jedan od glavnih uzročnika za nastanak angine pektoris, infarkta srca, ateroskleroze, moždanog udara, oštećenja bubrega... Lekari kažu da su ljudi sa visokim pritiskom (iznad 140 sa 90) čak šest-sedam puta pod većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
- Neki ljudi imaju genetsku predispoziciju za visok krvni pritisak - kaže profesor dr Petar Seferović, načelnik kliničke kardiologije u Klinici za kardiologiju Kliničkog centra Srbija. - Obolevaju dosta rano, i već u trećoj deceniji života moraju da počnu sa terapijom hipertenzije. Njih 30 odsto ima naslednu hipertenziju, a kod ostalih je visok pritisak posledica nedovoljne brige o zdravlju i loših životnih navika.
Preterivanje u hrani, fizička neaktivnost, mnogo soli i zasićenih masnih kiselina - glavni su faktori rizika za nastanak hipertenzije, koja vremenom "razara” organizam.
- Hipertenzija je bolest savremenog društva, ali loše je što je u Srbiji glavna mera prevencije svih oboljenja, pa i visokog pritiska, "uzdanica” - "Neće, valjda, baš mene” - upozorava prof. Seferović. - Ovde muškarac ako nema 100 kilograma "nije nizašta”, majke od malena "kljukaju” decu da što više jedu i tako im šalju poruku da je dobro i lepo biti debeo. Te zablude na svojoj koži oseća više od dva miliona ljudi sa hipertenzijom.
Postoje dva osnovna tipa hipertenzije: klasična esencijalna hipertenzija, kada su i gornji (sistolni) i donji (dijastolni) krvni pritisak iznad 140/90, kojoj nije utvrđen uzrok, i izolovana sistolna hipertenzija, kod koje je povišen samo gornji pritisak. U više od 90 odsto slučajeva arterijska hipertenzija je nepoznatog uzroka. U manje od 10 odsto obolelih utvrđen je uzrok hipertenzije.
- Lečenje je veliki problem - primećuje prof. Seferović. - Imamo protokole, imalo lekove, ali mnogi ljudi žive sa hipertenzijom ne znajući da je imaju. Ne postoji svest da jednom godišnje treba prekontrolisati svoj organizam, pa i krvni pritisak. A i kada se bolest otkrije mnogi neće da uzimaju terapiju, ili je uzimaju nepravilno, pa pritisak "šeta” gore-dole. U Srbiji svaki treći muškarac starosti oko 50 godina ima hipertenziju, a ženama pritisak skače kada uđu u menopauzu.
Najčešći simptomi koje imaju ljudi sa povišenim pritiskom su glavobolje, nesvestica, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, nedostatak vazduha, ubrzan ili nepravilan puls...
- Oko 40 odsto pacijenata sa visokim pritiskom su "kandidati” za infarkt srca, svaki drugi za šlog, a kod 38 odsto će usled hipertenzije doći do propadanja bubrega - upozorava prof. Seferović.
NE MERITE SVAKI ČAS
NE treba pritisak meriti svaki čas i stalno trčkati do lekara - savetuje prof. Seferović. - Treba živeti zdravo, jesti voće i povrće, biti fizički aktivan i ne biti gojazan, a povišen pritisak držati pod kontrolom. Imamo na raspolaganju pet velikih grupa lekova protiv povišenog pritiska, a pacijenti moraju da shvate da terapija mora da se uzima stalno u tačno propisanoj dozi.
Izvor: Biljana Radivojevič, Novosti.rs












