Izvor: Njuz.net, 15.Maj.2015, 13:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpski jezik se raspao jer su govornici previše puta rekli „zadnji“ umesto „poslednji“

Napomena: Ova vest je šaljive prirodeTršić, 14. maj 2015, (Njuz) – Sedamnaest svetskih stručnjaka iz oblasti nege srpskog jezika okupilo se ove godine u Tršiću i sa žaljenjem konstatovalo kolaps srpskoga jezika. Raspad jezika, koji se dogodio između 15. i 17. aprila ove godine, po proceni stručnjaka bio je uzrokovan nebrigom govornika, a prema izjavama svedoka najviše nepravilnom upotrebom prideva zadnji.
Profesor Milivoj Đurić s Katedre za prevenciju sinonimije i polisemije navodi da se jezik u potpunosti >> Pročitaj celu vest na sajtu Njuz.net << raspao zbog toga što su govornici koristili nepravilne forme.
– Komunikacija na srpskome jeziku više nije moguća. Govornici koriste zadnji umesto poslednji, zatim jer umesto zato što, celo umesto sve, kao i šija umesto vrat.
Profesor emeritus Kolinda Hamović s Departmana za purizam pojasnila je da je do posebno otežane komunikacije došlo usled korištenja hrvatskih reči umesto pravih srpskih izraza:
– Govornici su počeli koristiti glagole u infinitivu, prezentu i perfektu, zatim reči kao što su: nakon, domovina, događaj, šetnja i sl.,  ali i užasne kroatizme kao što su: pijanica, pakao, prosjak, pljačka, krv i sl. Sve je to učinilo da se srpski jezik zagadi do te mere da nam je samo preostalo da ga ili ukinemo ili da pređemo na neki treći jezik. Ne mogu se koristiti reči, a da ne znate odakle su došle i kako su glasile na praindoevropskom, objasnila je ona.
Profesor doktor Radovan Banjević, upravnik katedre za Unutrašnje jezičke poslove, saopštio je na skupu da je razočaran neuspehom Odbora za kontrolu i standardizaciju govora.
– Naši inspektori su učinili sve da spreče kvarenje jezika. Imali smo opsežnu kontrolu na ulicama, u privatnim razgovorima, na televizijskim emisijama, ali govornici su uporno nastavljali da govore: ja sam reko, sladak ko šećer, misim, je l, da l, ja bi, ajde, uvo, so, da akcentuju palaČINka umesto paLAčinka, a sve to dovodi do velike pometnje i škodi razumevanju. Jezička ekonomija, dijalekat i navike jednostavno ne smeju biti izgovor. U zadatku odbrane jezika uvek moramo biti pribrani i proizvoditi samo ispravne rečenice srpskog jezika. Jezik će ili biti kako treba ili ga biti neće, zaključio je Banjević.
Dugogodišnji upravnik Katedre za pravoslavna pisma Pantelija Popović skrenuo je pažnju na pogubno pisanje jezika latiničnim pismom.
– Duša jezika klone onog momenta kad napišete makar jedan njegov glas vatikanskim simbolom. A kako ćemo govoriti jezikom bez duše? To ne biva, napomenuo je Popović.
Docentica Kovinka Pavlović sa Katedre za očuvanje srpske jezičke baštine objasnila je da je poseban udar na gramatiku učinilo nasilno unošenje imenica ženskog roda, kao što su: predsednica, poslanica, direktorka, glumica, učiteljica i čistačica. Ona smatra da je u pitanju provokacija iz stranih političkih centara i da govornici treba da se odupru tom teroru.
– Bolje je reći Moja učitelj je došla nego povinovati se političkim zahtevima koje izvesne ambasade i nevladine organizacije žele da nam nametnu. Sve to uvođenje ženskog roda vodi krajnjem cilju, a to je uvođenje srednjeg roda kao u zapadnim jezicima, a sa ciljem da zaboravimo i ko smo i šta smo, naglasila je ona.
Kako se nezvanično saznaje, kao rezultat ovog visokog naučnog skupa biće organizovano specijalno koordinaciono telo za „oživljavanje suštastvenosti srpskog jezika“, kao i jedna jedinica za specijalne intervencije u slučaju ogrešenja o jezičku normu. Iz BusPlusa saznajemo da je ova kompanija podržala akciju opismenjavanja i da će njihovi automati od sada ispravljati gramatički nepravilne razgovore u gradskom saobraćaju i naplaćivati po dinar za svaku ozbiljnu pogrešku.
 
Dušica Božović

Nastavak na Njuz.net...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Njuz.net. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Njuz.net. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.