Izvor: Mondo, 13.Jul.2019, 12:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Miroslavljevo jevanđelje: Vraćanje neće ići baš lako
Priča o povratku srpskog nacionalnog blaga - istrgnute stranice Miroslavljevog jevanđelja - u maticu neće ići baš tako lako kako se smatra. Šta o tome kažu u Ruskoj nacionalnoj biblioteci.
Foto: Mondo/Stefan Stojanović
Beogradski mediji uveliko pišu da bi stranica Miroslavljevog jevanđelja, najstarijeg ćirličnog rukopisa, mogla da bude vraćena Srbiji posle 173 godine - 20. oktobra. Međutim, ta stva neće ići ni tako lako ni tako brzo kako se smatra, iako >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << je navodno dogovor o vraćanju te stranice postignut tokom poslednje posete predsednika Rusije Vladimira Putina Srbiji u januaru ove godine.
Miroslavljevo jevanđelje će KONAČNO biti kompletirano!
U Ruskoj nacionalnoj biblioteci (RNB) u Petrogradu (Sankt Peterburgu), gde se čuva 166. stranica Miroslavljevog jevanđelja, za sada ne znaju kada će i na koji način taj rukopis biti vraćen Srbiji.
U odgovoru na molbu Tanjuga da kažu da li su upoznati sa informacijom da bi ta stranica mogla da bude vraćena Srbiji 20. oktobra, na dan kada su u Drugom svetskom ratu ruske jedinice oslobodile Beograd, navode da bi neki dokument mogao da bude isključen iz fonda RNB, moraju prvo da budu donete izmene federalnog zakona.
Foto: Mondo/ Stefan Stojanović
Poklon Aleksandru I Obrenoviću
Glavni deo Miroslavljevog jevađelja je 1896. stigao u Beograd, tada su ga monasi sa Hilandara poklonili Aleksandru I Obrenoviću, navodi se u odgovoru RNB Tanjugu. U Narodnom muzeju u Beogradu je od 1950. godine.
To jest, kako kažu, izmene Zakona o bibliotečkom i arhivskom materijalu.
U Biblioteci ističu da je ovaj dokument - Peterburški list Miroslavljevog jevanđelja - originalni dokument Arhivskog fonda Ruske Federacije koji se u RNB čuva od 1883. godine.
Rukopisni fond RNB je sastavni deo Arhivskog fonda Rusije, a fondovi biblioteke, kao deo kultrunog nasleđa naroda RF, neotuđivi su i pod posebnim su sistemom čuvanja i korišćenja, ističu u odgovoru Tanjugu.
U Biblioteci navode da je pomenuta stranica rukopis na pergamentu, ispisan crkvenoslovenskim jezikom u dva stupca, ukrašen sa dva inicijala u bojama uz primenu zlata.
Deo je Miroslavljevog jevanđela, koje datira iz perioda između 1180. i 1200. godine, a koje se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu.
Rusi ne daju stranicu Miroslavljevog jevanđelja?
Podsećaju da je Peterburški list Miroslavljevog jevanđelja, zajedno sa kolekcijom rukopisa episkopa Porifirija, 1883. godine došao u posed Carske javne biblioteke.
Porfirije je bio fasciniran značajem Miroslavljevog jevanđelja, koje je 1845. video na Hilandaru i jedan list je uzeo za svoju kolekciju i doneo ga u Rusiju.
Ta stranica je prvi put u javnosti predstavljena na izložbi u Kijevu 1874. godine, navode u peterburškoj biblioteci.
Prema dostupnim informacijama, istrgnuta stranica posvećena je Jovanu Krstitelju, a da je reč o delu Miroslavljevog jevanđelja, otkrio je Stojan Novaković, tadašnji upravnik Narodne biblioteke, tokom posete Kijevu 1874. godine.