Izvor: Večernje novosti, 27.Okt.2012, 22:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srpski pasoš za – azil
OD STALNOG DOPISNIKA: BRISELDOK se avet viznog režima ponovo izokola nadvija nad Srbijom, svima je poznato da je među lažnim azilantima praktično 90 odsto Roma i Albanaca, iako u današnje vreme nije "politički korektno" voditi ovakve statistike. Na pitanje da li postoji bojazan da, ukoliko vize budu eventualno ponovo uvedene, oni budu proglašeni za "kolektivne krivce" i tako na sebe navuku bes ostalih građana, poslanik EP i izvestilac za viznu liberalizaiju iz vremena kada su se Srbiji >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << ukidale vize, Slovenka Tanja Fajon odgovara za "Novosti": - Reč je o pripadnicima manjina. To je i problem integracije Roma u društvo na duži rok, što treba da se reši. Posledično, problem je i Kosovo, gde građani, s lošom ekonomskom situacijom, još nemaju pravo na slobodu kretanja, pa koriste i ilegalne puteve.EVROPSKI PARLAMENT TRAŽI RECIPROCITET MEHANIZAM je "zapeo" u Evropskom parlamentu. - Pojavio se problem oko pitanja reciprociteta, što nije u direktnoj vezi sa zapadnim Balkanom. Konkretno, Evropski parlament traži da se u direktivu unese mogućnost da, kada neka treća zemlja, recimo, Kanada, suspenduje bezvizni režim nekoj članici EU, kao što je to na primer bio slučaj s Češkom, automatski stupi na snagu uzvratna mera svih članica Unije prema dotičnoj zemlji, u ovom slučaju prema Kanadi - objašnjava Tanja Fajon. Ispada, tako, da Albancima Srbija ne odgovara kao matična država, ali im je sasvim "upotrebljiva" s praktične strane, pa se mnogi ne ustručavaju da uzmu srpski pasoš da bi zloupotrebama oko azila ostvarili ličnu korist i, što da ne, istovremeno Srbiju malo usporili na putu u evropsko društvo. Budući mehanizam za suspenziju viznog režima trenutno se nalazi na razmatranju u Evropskom parlamentu, u okviru rasprave u evropskim institucijama, Komisiji, Savetu i Parlamentu. - Ako bude usvojen, ovaj mehanizam će omogućiti brže ponovno uvođenje viza. Ali, ne samo za jednu ili više zemalja, već se radi o administrativnoj mogućnosti koja će stajati na raspolaganju. U ovom stadijumu, mehanizam ne cilja neku određenu zemlju - tvrdi, za "Novosti", Mikele Čerkone, portparol evropskog komesara za unutrašnje poslove Cecilije Malmstrem, u čijem domenu je i pitanje vizne liberalizacije. Resorni ministri EU raspravljali su tokom prošle nedelje o tome dokle se stiglo s ovom procedurom usvajanja, za koju svi očekuju da bude završena do Nove godine. Iako portparol Malmstremove ističe da na ovom sastanku nije bilo zahteva za ponovno uvođenje viza, već da se samo govorilo o uspostavljanju mehanizma, jasno je da će Srbija i Makedonija biti prve na udaru, kada ova mera bude stupila na snagu. Jedno od rešenja da se spreči eventualno uvođenje suspenzije vizne liberalizacije je svrstavanje Srbije na listu "sigurnih zemalja". Zahtevi za azil državljana iz ovih zemalja tretiraju se po hitnom postupku, što znači da lažne izbeglice neće moći dugo da uživaju finansijske i svake druge pogodnosti u državama koje pružaju utočište, dok su šanse za dobijanje azila u ovim slučajevima ekstremno male, pa se u tom slučaju realno očekuje da njihov broj naglo opadne. Ipak, time se sve ne rešava. Svaka zemlja članica EU pravi svoj spisak, pa je Francuski biro za zaštitu izbeglica i apatrida Srbiju već stavio na ovu listu, a naša zemlja je, između ostalih, sigurna i za belgijsku administraciju. Ta činjenica, međutim, nije sprečila vlasti ove dve zemlje da budu jedne od potpisnica pisma kojima se traži konačno uvođenje mehanizma za eventualnu suspenziju viznog režima. Zbog toga iz Brisela i drugih evropskih prestonica upućuju apel vlastima zemalja zapadnog Balkana da aktivno učestvuju u rešavanju ovog problema.
Nastavak na Večernje novosti...















