Nemački jezik – viza za bolji život?

Izvor: Radio Slobodna Evropa, 04.Okt.2015, 17:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemački jezik – viza za bolji život?

Pojavljivanje više nemačkih kompanija u Subotici, povećalo je interesovanje  za učenje nemačkog  jezika, baš kao i ekonomska bezizglednost. To je ponekad osnovni uslov da se preko raznih agencija za zapošljavanje dođe do privremenog posla na nemačkom govornom području. No, nemački jezik je znatno pre ovih „trendova“  ušao u školske učionice  i dečije vrtiće u Subotici.

Još 2006. godine u subotičkom vrtiću „Palčica“otvoreno je prvo nemačko zabavište u Srbiji,  >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << gde se komunikacija sa decom tog uzrasta odvija na dva jezika – nemačkom i srpskom i nemačkom i mađarskom. Deca na taj način,  kroz igru i pesmu,  ulaze u novo jezičko područje, a kako se pokazalo, interesovanje roditelja za upis u ovaj vrtić i danas je veliko. Oni su svesni da je ovaj rani uzrast najbolje vreme da se kod dece razviju sposobnostu za učenje stranih jezika, a kako je engleski tokom daljeg  školovanja gotovo neizbežan,  znanje nemačkog  je, smatraju,  dodatna prednost.

Nekoliko godina nakon zabavišta,  otvorena su i prva bilingvalna odeljenja u Srbiji, to jest u subotičkoj školi „10. oktobar“.  Nastava se u njima izvodi takođe na  nemačkom i srpskom i nemačkom i mađarskom jeziku. Učitelji nemačkog u ovoj školi su Berta i Alfred Bar, koji od  prvog i sada već do četvrtog razreda vode decu kroz proces učenja ovog jezika. To je bila prva škola u Srbiji u kojoj su se časovi odvijali samo na nemačkom jeziku i to jedino uz koverzaciju, bez učenja gramatike. Deca su veoma brzo usvajala znanje.

“Sada u petom razredu mi imamo specijalne metode učenja jezika -  časovi odnosno predavanje iz  biologije, geografije, muzike i jezika izvode se delom na nemačkom, a delom na srpskom, odnosno mađarskom. U tom uzrastu učenici veom dobro komuniciraju na nemačkom.  Oni umeju da bez problema razgovaraju o običnim,  svakodnevnim temama, svom životu, porodici, svojim interesovanjima, a veoma važna činjenica u tome jeste da je njihovo korišćenje jezika sasvim spontano. Kada razgovaraju, oni nemaju onaj prelazni proces, kao kod nekog akademskog učenja orijentisanog pre svega na gramatiku, već automatski, odnosno sponatno koriste reči u komunikaciji na nemačkom. Rekao bih, da oni lako i sigurno plivaju u lingvističkim vodama“, kaže Alfred Bar.

Danas takve bilingvalne škole postoje još u Sremskim Karlovcima i Nišu.

Pre četiri godine u Srbiji je pokrenut  i program „Partnerske škole - škole budućnosti“,  u kojem se nalazi 17 škola, a koji omogućava učenje nemačkog  kao stranog jezika od prvog razreda, a što ne predviđa naš nacionalni obrazovni program. U Subotici se takav program već četiri godine sprovodi u školi „Sečenji Ištvan“, kaže direktorica škole Vesna Vajs.

„Programom je predviđeno da svi nastavnici imaju mentore za učenje, odnosno nastavu iz jezika, organizuju se i specijalni seminari za te nastavnike, a sve se odvija preko našeg Ministarstva prosvete i Agencije nemačke vlade za učenje nemačkog jezika. Nastava je uvedena  pre četiri godine, uz naprednu metodologiju, koja podrazumeva pre svega praktičnu konverzaciju. Kako bismo podstakli ovu nastavu, i omogućili deci da se iskažu, mi svake godine organizujemo Dan nemačkog jezika, u vidu posebne priredbe, na kojoj đaci pokazuju svoje jezičko znanje, kroz muziku, ples, dramske i recitatorske programe“, navodi Vesna Vajs.

Sve zvanične institucionalne programe učenja podržava nemačka vlada, preko svoje Ambasade u  Srbiji i Agencije za učenje nemačkog jezika u inostranstvu, a takođe finansira veliki deo tehničkog opremanja škola  i stručnog kadra. Učenici koji uče po ovom programu nakon VIII razreda mogu polagati ispit i dobiti diplomu DEUTSCHES SPRACHDIPLOM koja važi svuda u svetu.

Motivi upisivanje dece na ovakve školske programe su različiti – od želje da se deca pripreme za nekakvu multilingvalnu budućnost,  odnosno za budućnost Srbije u Evropskoj uniji, do omogućavanja daljeg školovanje, i uopšte izglednije životne perspektive. No, mnogi koji kao odrasli uče ovaj jezik po prvi put, imaju samo jedan cilj - rešiti trenutni egzistencijalni problem. Odziv na takve kurseve je sve masovniji, a mnogi polaznici, kako navode voditelji kurseva u organizaciji  Nemačkog narodnog saveza,  zašli su čak u šestu deceniju. Poslednjih godinu, dve prijavljen je maksimalan broj polaznika, tako da nedostaju predavači.  Ta kategorija “učenika” već ima plan i način za odlazak u EU.
Pogledaj vesti o: Vize,   Subotica

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Slobodna Evropa. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Slobodna Evropa. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.