Na arbajt u Nemačku-lakše ili teže nego do sad

Izvor: RTS, 30.Nov.2019, 10:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na arbajt u Nemačku-lakše ili teže nego do sad

Novi zakon koji će regulisati boravak u Nemačkoj, a koji stupa na snagu u martu naredne godine, predviđa neke olakšice u pogledu zapošljavanja građana Zapadnog Balkana. Najpre ubrzanu nostrifikaciju diploma, a potom i kraće čekanje na vize. Da li to, međutim, znači da je u zemlju najjače evropske ekonomije dobrodošao baš svako?
„Nemci traže radnike iz Srbije“, „Još bolji pristup >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << tržištu rada“,  „Stručnjaci vilkomen“-ovo su samo neki od naslova koji su plavili medije,tokom prošle godine kada je Nemačka usvojila zakon o useljavanju radne snage.

Njegova primena očekuje se u martu, a kako su nam rekli u nemačkoj ambasadi u Beogradu, novi zakon predviđa ubrzan postupak nostrifikacije diploma o završenom stručnom obrazovanju, kao i brže izdavanje viza. Novina je i da će  onaj ko želi da na licu mesta u Nemačkoj traži posao moći da boravi šest meseci, pod uslovom da poznaje jezik.
„Nemačka će ovim svakako biti na dobitku, jer dobija kvalifikovan,  visokostručni kadar, koji će pritom biti i mlad, jer postoji ograničenje da  osobe koje su starije od 45 godina moraju da ispunjavaju posebne uslove“, kaže Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije.
Oni radnu dozvolu mogu da dobiju jedino ukoliko im ugovor garantuje bruto zaradu veću od 3700 evra, kako u starosti, zbog premalih penzija, ne bi  pali na teret države. Ipak, ono što najviše raduje nemačke poslodavce  jeste ukidanje klauzule o davanju prednosti radnicima Evropske Unije. To znači da će ubuduće moći da zaposle radnika izvan EU, bez potrebe da  dokazuju da za to mesto nisu uspeli da pronađu onog koji živi u uniji.  Ovoj olakšici raduju se i oni koji su među najtraženijim u  Nemačkoj-medicinsko osoblje.
 „To će i psihološki da pomogne našim kolegama u inostranstvu, jer zaista  tretirati se kao osoba iz trećih zemalja je nekako i ponižavajuće. Ako  nismo članovi EU, mi se spremamo za tu EU i od mnogi iz EU odgovorno  tvrdim da smo obrazovaniji, edukovaniji, vredniji, sposobniji, odgovorniji i stručniji", ističe Radmila Ugrica, direktorka Komore medicinskih sestara  i zdravstvenih tehničara Srbije.
 Da se Nemci najviše interesuju za medicinare i vozače, potvrđuje nam i direktor Nacionalne službe za zapošljavanje, koja od 2013. godine posreduje u zapošljavanju domaćih radnika u Nemačku. Ističe da su kriterijumi do sada  bili jako strogi, ali bez obzira na pojedine olakšice, ne veruje da će se  menjati.
„Sama najava ovakvog propisa ne garantuje svakome da dobije njihove uslove za ulazak, boravak, da dobije  radnu vizu. Tako da ja se ne plašim  masovnosti, zemlje u regionu su suočene sa istim pojavama, tako da ne  mislim da treba da strahujemo da će srpsko tržište biti jedina baza za  kojom će nemački poslodavci da iskazuju potrebu“, smatra Zoran Martinović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.
Ipak, pretpostavlja se da će još dugo u Nemačku biti dobrodošli radnici iz  oblasti zdravstva, s posebnim akcentnom na negu starih ljudi, građevinci,  mašinci, elektrotehničari i naravno it stručnjaci.
„Oni čak dozvoljavaju i onima bez formalnog obrazovanja, licima  koja su u oblasti informacionih tehnologija stekli iskustvo u trajanju od pet 5  godina da dođu, tako da kroz neke takve postupke i ustupke vi možete da  vidite da je njima potreban visokokvalifikovan mlad kadar koji može da  utiče na razvoj njihove ekonomije“, ističu u Uniji poslodavaca Srbije.
Što se diretno reflektuje na spsko tržište. Iako je nezaposlenost u Srbiji  smanjena na 9,5 posto, činjenica je da građani i dalje napuštaju zemlju.
Država ne može da spreči nikoga da ode, ali može da smisli način kako da  zadrži stanovnike. Upravo na tome radi Koordinaciono telo za praćenje tokova iz oblasti ekonomskih migracija, čiji je Naled član.
„Suština je da generalno unapredimo ambijent, da imamo bolje tržište rada, veće šanse za zapošljavanje, da imamo bolji sistem obrazovanja, da imamo bolje usluge. Ono što su neki konkretni koraci na mikro nivou to su olakšice za pokretanje biznisa, da nemate suviše koraka, da ne prolazite kroz neku proceduru da biste uspešno poslovali i zaradili“, ističe Ivan Radak iz NALED-a.
A upravo su zbog zarade mnogi krenuli put Nemačke. I taj trend će se očigledno nastaviti. Samo prošle godine sa Balkana u zemlje Evropske Unije se odselilo 228 000 ljudi, od čega 51 000 čine građani Srbije. Najviše njih, 16 000 otišlo je upravo u zemlju najjače evropske ekonomije-Nemačku.
Pogledaj vesti o: Vize

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.