Izvor: Vesti-online.com, 04.Avg.2015, 04:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Azilantima pečat zabrane povratka
Suočene sa sve većim pritiskom azilanata sa Balkana evropske zemlje, a posebno Nemačka pred odlukom su da uvedu zabranu povratka onima kojima se odbije zahtev na azil, a to znači da će im takva mera biti overena pečatom u pasošu. Pozivi za drastičnim merama sve su glasniji, a kao mogućnost ponovo se pominje i vraćanje viza.
Stotine hiljada azilanata iz celog sveta opseda Nemačku u nadi da će naći utočište u ovoj zemlji. Iz Srbije je čak u prvoj polovini ove godine >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << bilo više od 13.000 zahteva za dobijanje azila što je skoro tri puta manje nego što ih dolazi sa Kosova, a znatno više nego iz Bosne i Makedonije.
- Uvođenje viza mogao bi da bude korak za ograničavanje ove navale - rekao je Gerd Landsberg, direktor zajednice gradova i opština i ponovio da se on zalaže za to da Albanija, Kosovo i Crna Gora dobiju status "sigurnih zemalja" kako bi se ubrzao proces donošenja odluka o azilu.
Slične zahteve izneo je i predsednik vladajuće bavarske partije CSU, Horst Zehofer.
- Podržavam da se ljudima sa Balkana ponovo uvedu vize. Uz to, socijalna davanja za azilante koji dolaze iz sigurnih zemalja moraju da budu smanjena - rekao je on.
Zehofer je podvukao da zna da je to poslednje sredstvo protiv najezde azilanata sa Balkana. Na pritisak Nemačke, instrumenti za donošenje ovakve odluke već su doneti u EU.
Pojedine države-članice imaju pravo da, kao "poslednju liniju odbrane", uvedu privremeni vizni režim za zemlje iz kojih u kratkom vremenskom periodu naglo poraste broj zahteva za azil, a istovremeno se mali procenat prihvati kao opravdan.
Zajednica gradova i opština uz to predlaže i da se pojača rad u zemljama porekla, te da se potencijalnim azilantima "unapred stavi do znanja da nemaju gotovo nikakve šanse", rekao je Landsberg.
- Mora da se napravi jasna razlika između onih koji dolaze iz zemalja zahvaćenih ratom i onih sa Balkana - istakao je on.
I pored nikakvih šansi na uspeh, broj zahteva sa Balkana je ogroman, a do sada donesene mere imaju ograničeno dejstvo. U julu je u Nemačku ušlo 80.000 izbeglica - apsolutni rekord do sada.
* "Kosovo i Albanija su sigurne zemlje"
* Bavarska deportovala 94 kosovska Albanca
* Masovan izgon izbeglica s Balkana
* Nemci vraćaju vize za Balkance!
* Srbija je talac neodlučne politike EU
- Ovako nešto nismo mogli ni da zamislimo - kaže Manfred Šmit, predsednik saveznog biroa za migraciju i izbeglice.
On je podržao planove savezne vlade da se oforme dva centralna prijemna mesta za azilante iz balkanskih zemalja. Prvi ovakav centar na teritoriji Bavarske biće otvoren 1. septembra u bivšoj kasarni kod Manhinga. Zbog toga što većina onih koji budu vraćeni u zemlje porekla odmah pokušaju ponovo, Šmit je zatražio uvođenje zabrane ulaska u zemlje Šengena za sve čiji zahtev bude odbačen kao neosnovan.
Međutim, Romi, koji su iz Srbije najveći tražioci azila već su doskočili i ovoj meri. Kako "Vesti" nezvanično saznaju Romi koji su vraćeni posle izvesnog vremena, menjaju ime i prezime, uzimaju nova dokumenta i ponovo kreću ka zemljama Šengena. Za svaki slučaj, umesto Nemačke odlučuju se za Austriju, uporno pokušavajući da nađu način da ostanu u nekoj od zapadnih država. Zbog takvih dovijanja kako objašnjava izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović potrebne su obostrane mere.
- Srbija bi o povratnicima trebalo da višestruko vodi računa, dok Nemačka mora da ubrza proceduru povratka - preporučuje Đurović u izjavi za "Vesti".
On je ubeđen da su šanse da se Srbiji pak vrate vize minimalne, a u najkraćem roku čak nemoguće.
- Procedura za vraćanje viza našim građanima je jako komplikovana, a troškovi bi bili ogromni - kaže Đurović i ističe da vraćanjem viznog režima EU bi poslala vrlo lošu poruku.
Gradonačelnik Minhena Diter Rajter rekao je da je situacija sa azilantima katastrofalna i to opisao situacijom od prošlog četvrtka. U tek pre dve nedelje otvoreni gradski prihvatni centar je za 24 sata došlo 755 potencijalnih azilanata, a projektovan je za maksimalno 350 dnevno. Za ostale su minhenski vatrogasci razapeli šatore pod vedrim nebom.
Nastavak na Vesti-online.com...









