Nemačka nam vraća vize u četvrtak?

Izvor: Vesti-online.com, 14.Nov.2012, 02:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemačka nam vraća vize u četvrtak?

Nakon što je nemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih pre dve nedelje zatražio ukidanje viznih sloboda za Srbiju i Makedoniju, ovo pitanje je ponovo hitno stavljeno u prvi plan zbog dramatičnog porasta broja azilanata u Nemačku. O tome će se odlučivati već u četvrtak na konferenciji evropskih ministara unutrašnjih poslova, piše dnevnik "Velt".

Najviše zahteva Roma i Albanaca: Ponuda za put na zapad turističke agencije iz Bujanovca

  >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com <<

Evropske diplomate su, kako se navodi, nagovestile da su u slučaju Nemačke ispunjeni uslovi za vraćanje viza za Srbiju i Makedoniju. Ovaj dnevnik najavljuje da je moguće ponovno uvođenje viza za period od pola godine, koji bi mogao da se produži i na godinu dana. Razlog je prema mišljenju evropskih diplomata "znatan i iznenadan porast broja azilantskih zahteva" u Nemačku, kao i veliki broj "očigledno neopravdanih molbi".

Neposredan povod su zvanični podaci Saveznog ureda za migraciju i izbeglice. U oktobru je registrovano ukupno 9.950 zahteva za azil, što je najveća brojka od novembra 1998. godine, kada je bilo 10.883 zahteva. U odnosu na septembar ove godine, to je više za 48,7 procenata, navodi se u pomenutom izveštaju.

Više od dve trećine ovog broja čine zahtevi azilanata iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Samo iz Srbije je u oktobru stiglo 2.673 zahteva, što je u odnosu na septembar, kada je bilo 1.395 molbi, za 91,6 odsto više, a u poređenju sa prošlom godinom čak 331 procenat. Makedonija je sa 1.351 zahtevom takođe probila plafon u odnosu na prošlu godinu za čitavih 1418 odsto! Bosna i Hercegovina, koja se u septembru prvi put našla na listi top deset sa 214 zahteva, u oktobru je već bila na petom mestu sa 630 podnetih molbi, što je plus od 194,4 odsto.

 

Ujdurma desničara

Humanitarna organizacija Pro-azil apelovala je na ministra Fridriha i pokrajinske ministre unutrašnjih poslova da ne dramatizuju brojke o azilantima i upozorila da se ponovo koristi rečnik 90-ih, kada se u javnosti stvarala atmosfera protiv izbeglica.

"To je voda za pokretanje vodenica desnih ekstremista, koji upravo ovih novembarskih dana pozivaju na proteste protiv azilanata", izjavio je Ginter Burkhart iz ove organizacije.

Među prvih deset zemalja po broju azilantskih zahteva u oktobru Srbija je na prvom mestu sa udelom od 26,9 odsto, drugo mesto pripada Makedoniji sa 13,6, dok je treća Sirija sa 8,8 odsto.

U oktobru su nemačke vlasti odlučivale o 6.209 zahteva, od kojih je odbijeno 3.494 ili 56,3 odsto. Ostalih 1.889 zahteva je obustavljeno zbog povlačenja zahteva za azil. Status izbeglice je priznat za 505 osoba, što odgovara kvoti od 8,1 odsto. Među njima, međutim, nema građana Srbije i Makedonije, navodi se u zvaničnom izveštaju.

Ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih je povodom najnovijih brojki SVR-u izjavio da "to tako dalje ne može da ide". Mnogi od tih lica ne mogu da računaju sa tim da će biti priznati kao azilanti. Fridrih je tražio promenu zakona kojim bi se za izbeglice koje dolaze iz sigurnih zemalja ubuduće smanjila garantovana novčana pomoć.

 

Osim toga, on je insistirao i na bržem postupku odlučivanja o pravu na azil, navodeći primer Švajcarske u kojoj se ovi zahtevi rešavaju za 48 sati. U te svrhe on je angažovao 60 dodatnih službenika u Saveznom uredu za migraciju i izbeglice u Nirnbergu, pri čemu će se, kako je rekao, naročito brzo obrađivati zahtevi iz Srbije i Makedonije.

 

Crkve brane Rome

Na stranu azilanata stale su Katolička biskupska konferencija i Evangelistička crkva u Nemačkoj, koje opominju da se Romima iz balkanskih država ne može generalno podmetnuti masovna zloupotreba prava na azil. Svaki pojedinačni slučaj treba pažljivo ispitati i utvrditi da li je i kome zaista neophodna zaštita, a navele su i da prema dosadašnjem zakonodavnom stanju Srbija i Makedonija nisu sigurne države. Za Centralni savet Roma su izjave ministra Fridriha "diskriminirajuće" i "dobrim delom hajka". 

 

Nastavak na Vesti-online.com...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.