Izvor: Blic, 26.Mar.2004, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koliko košta naklonost Amerike

Koliko košta naklonost Amerike

Deset godina nakon što su Hrvatska, BiH i albanski lideri sa Kosova shvatili da ne mogu da ostvare svoje ciljeve ukoliko ne unajme i debelo plate američke lobiste, početkom 2001. godine i tadašnja Vlada Srbije je prvi put sklopila jedan takav ugovor sa konsultantom Džimom Dentonom.

U vreme kada se na svetske televizijske stanice ponovo vraćaju ratne slike_arhiva sa Kosova, postavlja se pitanja ima li koristi od plaćanja lobista >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i šta bi trebalo da bude naša strategija. Ukoliko ovo pitanje postavite Albancima, Hrvatima i bosanskim muslimanima, njihov odgovor će nedvosmisleno biti da je lobiranje ključna stvar.

Mnoge reportaže na najvažnijim televizijama sveta nisu bile delo novinara, već moćnih PR kompanija. Prvo je na balkansku scenu stupila agencija 'Ruder i Fin', čiji klijenti su bile vlade Hrvatske, Bosne i kosovski Albanci. Prema izveštaju Ministarstva pravde SAD, agencija je dobijala mesečno minimum 10.000 dolara za svoje usluge. Međutim, list 'PR O’Dvajer' koji se bavi problemom lobiranja u SAD objavio je da je za prvih šest meseci 1993. godine 'Ruderu i Finu' uplaćeno 320.000 dolara, do čega su kosovski Albanci platili 230.000, a ostalo Hrvati i Bosanci.

Ugovor je u ime Albanaca sa Kosova potpisao Ibrahim Rugova 1993. godine tokom posete Zagrebu. U Vašingtonu tvrde da su poslednjih godina Albanci 'Ruderu i Finu' platili preko 1,2 miliona dolara i da su bili spremni da ulože dodatnih 10 do 15 miliona dolara.

'Ruder i Fin' su 1997. godine odlučili da se povuku iz ovog biznisa, ali su zato na njihovo mesto uletele druge kompanije koje su shvatile da je ovo posao koji može da donese veliki profit. Albance su preuzeli ljudi iz 'Vašington internešnel grupa' i njihov prvi zadatak bio je da spreme albansku delegaciju za Rambuje.

Za vreme vladavine socijalista, Srbija zbog sankcija nije bila u mogućnosti da iznajmi agencije za odnose sa javnošću. U Ministarstvu pravde SAD ipak su registrovane tri firme koje je trebalo da uskoče u posao - jednog dana. Beograd je za svoje zastupnike izabrao PBN Company, 'Strategy XXI Group' i AIDG. Koliko je bilo nepoznavanje ove oblasti, najbolje pokazuje primer izbora PBN Company. Radi se o ruskoj firmi koja ima svoje predstavništvo u SAD i koja nema govoto nikakve veze u američkoj administraciji. Ova kompanija je od Republike Srpske za drugu polovinu 1999. godine dobila 20.000 dolara, a zadatak im je bio da RS pripreme za Donatorsku konferenciju.

Crna Gora se pokazala kao još inventivnija, jer je kao svog stranog agenta u SAD prijavila Crnogorsku trgovinsku misiju u Vašingtonu, čiji je prvi šef bio Ratko Knežević. Crnogorci su bili lake ruke tako da nisu štedeli para, pa je samo za prvih šest meseci 1999. godine Trgovinskoj misiji Crne Gore plaćeno 487.729 dolara.

Dvadesetog februara 2001. u Beogradu, ugovor o saradnji potpisali su predsednik tadašnje srpske vlade Zoran Đinđić i nezavisni američki konsultant Džejms Denton. Ugovorom je bilo predviđeno će se Dentonu za usluge isplatiti 120.000 dolara za godinu dana, plus putne troškove. Pomenute troškove je u ime srpske vlada plaćao biznismen srpskog porekla Filip Cepter.

Inače, Denton je u razgovoru za 'Blic' jednom prilikom potvrdio da je svoje usluge ponudio i tadašnjem predsedniku Jugoslavije Vojislavu Koštunici, ali da je ovaj to odbio.

- Naša država nema apsolutno nijednu lobi organizaciju koja bi zastupala interese ili promovisala stavove koji su od srpskog nacionalnog interesa - ističe za 'Blic' istoričar Milan St. Protić i dodaje da se za ovdašnji teren može govoriti tek o takozvanim organizacionim sekretarima. 'Oni su praktično ljudi koji su domaćim političarima uređivali dnevni raspored kako bi provedeno vreme u Americi što bolje iskoristili; organizovali sastanke, davali telefone'...

- Jedno kratko vreme, Džim Denton je čovek koji je za male pare u odnosu na cifre koje se izdvajaju za lobiste, po mojim saznanjima 150.000 dolara, bio organizacioni sekretar pokojnom premijeru Đinđiću. Takođe, dok je bio potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus je u iste svrhe angažovao Marka Mediša, bivšeg službenika u ministarstvu finansija (Klintonova administracija), a koji je po dobijenom otkazu otvorio privatnu kancelariju. Međutim, to nije lobi već isključivo olakšavanje sastanaka - kaže Protić i dodaje:

- Veoma nam je naklonjen bio kongresmen Kolbi iz Arizone. On je pomogao u priči oko Pariskog kluba. Tradicionalno nam je naklonjen Džorž Vojnović, senator iz Ohaja. Imali smo prolaz kod veoma uticajnih Spektora i Lugara. U Kongresu Roda Blagojevića, koji je sada guverner države Ilinois. Ima naših uticajnih ljudi u predstavničkom telu države Kalifornije. Međutim, nismo ništa iskoristili i to nas je puno koštalo - ističe Protić i dodaje da je odnos države isti i kada je u pitanju Evropa. 'Dok je bio ministar spoljnih poslova Grčke, veoma nam je bio naklonjen Papandreu. Ali ni tada nismo iskoristili ono što smo mogli u okviru EU.'

Kako kaže profesor Predrag Simić, lobi mreža koja radi za albanske interese izuzetno je jaka. Naime, te organizacije ne utiču samo na kongresmene i senatore, uticajne ljude u Americi i Evropi, već je njihov višegodišnji rad izuzetno dubok, temeljit i širok. Doseže do objavljivanja knjiga...

- Albansko-američka građanska liga gde su glavni ljudi bivši kongresmen Džozef Diogardi i njegova supruga Širli Meklojd. Jak albanski lobista je i osnivač Međunarodne krizne grupe Morton Abramovic - kaže Simić.

Po nekim navodima, u SAD je trenutno u toku sukob grčkog i albanskog lobija. Albanski lobi radi na interesima Albanaca na severu Grčke. Po sadašnjoj proceni, grčki lobi je jači. Milorad Ivanović - Željka Jevtić

Plaćaju Rugova, Cepter...

Svi lobisti su prema američkom zakonu obavezni da prijave za koga rade i za koliko novca. 'Blic' se juče obratio Ministarstvu pravde SAD i evo poslednjih podataka.

Albance trenutno zastupa firma 'Akin and Bard LLP'. Firma nije dostavila budžet za ovu godinu. Paper Rudnik je dostavio izveštaj u kome stoji da je dobio 60.277.23 dolara za medijski nastup Albanaca. Albance još zastupaju firme kongresmena Diogardija (plaća ga Ramuš Haradinaj) i firme Boba Dola (plaća ga Ibrahim Rugova). Na srpskoj strani registrovan je konsultant Džim Denton koga plaća Filip Cepter u ime Vlade Srbije, O’Konor koji je potpisao sa Vladom Srbije ugovor 18. novembra 2003. godine. U oba slučaja nije navedeno o kolikim sumama se radi. Oni će svoje izveštaje morati da dostave do 31. marta. Zanimljivo je da svoje lobiste u SAD imaju i Unija nezavisnih kandidata, Karić fondacija i Vuk Jeremić, savetnik u ministarstvu odbrane. U njegovom ugovoru, kako nam je rečeno u Vašingtonu, stoji da je firmi 'Rabin, Shivs, Lipkin, Birgen LLC' plaćeno zbog jačanje veza između vojne industrije SAD i Srbije. Mila zastupa Bob Dol

'S pažnjom pratim štampu i ostale izvore u vezi s ekspertskim razgovorima između zvaničnika Srbije i Crne Gore i stičem utisak da se nalazite pod snažnim pritiskom predstavnika Evropske unije da otkažete vaše planove za referendum ili da odložite glasanje za daleku budućnost i tako neumoljivo vežete progres svoje zemlje za tempo koji nameće isključivo Beograd', stoji u poruci koju je američki senator Bob Dol poslao predsedniku Crne Gore Milu Đukanoviću.

Što bi narod rekao, bila je ovo 'kao naručena' poruka za uši crnogorskog predsednika Mila Đukanovića. Istraživanje 'Blica' pokazuje da je u ovom slučaju narod bio u pravu - Bob Dol je svoje pismo pisao po narudžbini i za to ga je izdašno platila Vlada Crne Gore.

Prema našim saznanjima, Vlada Crne Gore potpisala je februara 2001. godine ugovor s američkom lobističkom firmom 'Verner, Lipfer, Bernard, Mekfirson i Hend' (skraćeno 'Verner Lipfer'), čiji je lider bivši američki senator Bob Dol. Za godinu dana, Dolu je iz Podgorice poslato 120.000 dolara.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.