Gradovi Vojvodine okom starih fotografa

Izvor: RTS, 29.Mar.2019, 21:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Gradovi Vojvodine okom starih fotografa

Kako su izgledale tvrđave i vojvođanski gradovi krajem 19. veka, ko su bili prvi srpski fotografi, samo su neka pitanja na koje odgovore daje izložba starih fotografija i razglednica u pančevačkom Narodnom muzeju, koju su priredili kustosi Muzeja Vojvodine.
Može se reći da je razvoj fotografije u Srbiji počeo kada je 1850. godine Anastas Jovanović fotografisao Petrovaradinsku tvrđavu u Novom Sadu. >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Prvo su se radili portreti, umetnici su putovali po gradovima, a kasnije se otvaraju i prvi ateljei. U Pančevu je to uradio Nikola Štokman. Fotografisanje eksterijera bilo je veoma komplikovano, a ako su želeli boju, šegrti su morali ručno da ih kolorišu.
 
„Da bi jedan fotograf izašao u prirodu, morao je svu svoju opremu da natovari na zaprežna kola. Sam proces fotografisanja je trajao čitav dan i preduzimali su ga samo veliki entuzijasti", kaže Milkica Popović, autor izložbe.
Na izložbi „Gradovi Vojvodine okom starih fotografa" može se videti stotinak fotografija iz 11 gradova, prikupljenih po kulturnim institucijama i privatnim zbirkama.
„Praktično na osnovu njih moguće je vršiti rekonstrukcije. Koriste ih posebno Zavodi za zaštitu spomenika kulture, jer na osnovu njih mnoge oronule stare fasade su obnovljene", navodi Drago Njegovan, direktor Muzeja Vojvodine.
Gledajući stare fotografije Pančeva, možemo prepoznati mnoge zgrade koje i danas postoje, mada ima i onih koje su srušene. Poslednjih godina dosta se radilo na rekonstrukcijama, ali veliki posao tek predstoji.
„Mislim da je veći problem izgradnja novih, višespratnih zgrada u starom gradskom jezgru, jer time Pančevo gubi neku svoju siluetu, karakterističnu još od 19. veka", kaže Miroslav Birclin, direktor Narodnog muzeja Pančevo.
Većina tih starih pančevačkih zdanja pod zaštitom su države kao spomenici kulture. Stoje kao svedoci prošlih vremena, a zbog svoje lepote zaslužili su da ih čuvamo i rekonstruišemo.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.