Deca i stari najugroženija kategorija

Izvor: Vesti-online.com, 25.Jun.2011, 13:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Deca i stari najugroženija kategorija

Zima je stigla. Sve češće mogu se čuti pitanja - da li se vakcinisati ili ne, kako se zaštititi, da li tradicionalni srpski lekovi pomažu ili je reč o zabludi... Na ova i druga pitanja o sezonskim, očekivanim, ali i nepredviđenim epidemijama i njihovoj opasnosti odgovara nam dr Marko Marinković, doktor opšte prakse iz Sidneja, koji se lečenjem bavi pola veka.

Kada je reč o gripu trebalo bi naglasiti da je to zarazna bolest i da je praktično nemoguće izbeći ljude >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << koji mogu da vam prenesu bolest. Ali, odgovor na pitanje da li ćete se razboleti leži u vašem imunitetu, otpornosti na virus - kaže dr Marinković.

- Sezonski grip javlja se u Australiji obično u ovim mesecima, počinje već u aprilu i ulazi u jul - jer su u to vreme ovdašnji klimatski uslovi veoma pogodni za razvoj virusa, mislim na hladnoću i kišu. Vazduh oko nas pun je vlage i zaraza se daleko lakše širi među ljudima. Ovo se specijalno odnosi na zatvorene prostore, kancelarije, ordinacije, čekaonice. Posebno tamo gde postoji klima-uređaj koji je veoma opasan kad je reč o disperziji virusa - navodi naš sagovornik.

Dr Marinković se seća pojave prvih vakcina.

- Grip je virusno oboljenje. Otkako su počele vakcinacije, pre 35 godina, svake godine se ta vakcina pojačava s novim tipom gripa. Najpre je bio "hongkong", pa "losanđeles", pa "adelejd", pa "viktorija" grip... I sada, u tim vakcinama koje upotrebljavamo nalaze se klice svih dosadašnjih virusa gripa u poslednjih 35 godina.

Ali ne i ovogodišnjih?

- Osim ovogodišnjih. One će biti upotrebljene naredne godine, nažalost, jer se tek pojavljuju. Međutim, ukoliko uzmete vakcinu, ne znači da će vas ona 100 odsto zaštititi, ali ćete se koliko-toliko zaštititi da ne dobijete grip u najtežem obliku.

Mnogi se pitaju da li su vakcine korisne ili ne?

- To je i dalje pitanje za debatu. Jer, postoje dve grupe naučnika, odnosno specijalista od kojih jedni kažu da je vakcina stopostotno sigurna, a drugi tvrde da nije. Momentalno, recimo, u medijima se vodi debata o tome da li vakcina protiv gripa čak izaziva autizam kod dece i još neka druga oboljenja nepoznatog uzroka. To je i dalje samo teorija i debate se vode, a koristi jedino imaju novinari i mediji...

Ko je najosetljiviji na grip?

- Deca i stariji ljudi. Kod dece, nažalost, vakcinu ne dajemo do pet godina starosti. A i posle pet godina potrebno je odobrenje roditelja. Deca, inače, rođenjem dobijaju već dosta veliku dozu imuniteta od majki. To uključuje i imunitet od virusa gripa. Tako da kod njih postoji neka vrsta zaštite, iako nedovoljna. Stariji ljudi su, međutim, prilično ugroženi, pre svega jer je njihov imuni sistem strahovito opao iz mnogo razloga. Prvo, zato što slabi starenjem, a posebno ukoliko su bolesni, imaju visok pritisak, tumor, dijabetes, oboljenje bubrega i druge bolesti. Kod tih kategorija, vakcina ih koliko-toliko ipak štiti od virusnih oboljenja.

Imaju li vaši pacijenti poverenja u vakcinu?

- Postoji grupa penzionera, starijih ljudi, koji su vrlo striktni i svake godine redovno dolaze i primaju vakcinu. Neki su 100 odsto zadovoljni, neki delimično, ali svi su svesni da postoje granice delovanja vakcine i da njome ipak mogu u izvesnoj meri da zaštite organizam. Da bi se imunitet pojačao, mogu se uzimati takozvani antioksidansi koji pojačavaju telesnu otpornost, ali do izvesne mere.

Zahvaljujujući internetu, obnavlja se poverenje i poznavanje ljudi u tradicionalne, prirodne lekove.

- Tradicionalni lekovi imaju svoje mesto. Mi do 1955. godine u Jugoslaviji nismo imali pošten antibiotik. Morali smo da upotrebljavamo tradicionalne lekove. Naše bake su u ovakvim slučajevima davale beli i crni luk, kao i kuvano crno vino. Zašto? Zato što crno vino, ali ne i belo, sadrži antioksidante koji poboljšavaju imuni sistem starijih ljudi. Davale su i čajeve. I ti čajevi imaju u sebi antioksidante, znači jačaju imunitet. Jer cilj svega jeste da se pojača imuni sistem kako bismo se efikasnije borili protiv infekcije.

Internetom cirkuliše mejl u kojem se savetuje stavljanje dve-tri glavice crnog luka u prostoriji, kao sredstvo protiv virusa i bakterija.

- I beli i crni luk imaju osobinu da ubijaju bakterije i viruse. Crni luk se ponaša kao magnet koji ih apsorbuje, usisava. Zato su meni razumljiva svedočenja ljudi koji su ovo probali i tvrde da luk maltene istrune u prostoriji sa težim bolesnicima, znači, njegova trajnost verovatno zavisi od koncentracije virusa u prostoriji. Luk, dakle, štiti organizam. I to ne samo upijanjem već i zato što zrači, emituje mirise koji imaju svojstvo da ubijaju viruse i bakterije. Isto važi i za beli luk. Kod pojedinih virusa bolji je beli, kod nekih možda crni. A učinak zavisi kod nekoga više, kod nekoga manje.

Ima li u rakiji antioksidanata?

- Nema. Tanin kao antioksidant prisutan je jedino u crnom vinu. Ne može se kuvati belo vino, niti pivo. Može se kuvati rakija, ali to vidim više kao tradicionalno piće nego kao napitak za ozdravljenje.

Prošle godine pojavila se vakcina protiv svinjskog gripa. Većina Australijanaca, uprkos upozorenjima, nije je prihvatila. Vi ste davali vakcinu, ali uz potpis primaoca. Zašto?

- Tražio sam zahtev pacijenta s potpisom zato što vakcina nije bila dovoljno ispitana. Bilo je jasno da nije bilo vremena za detaljno naučno istraživanje njenog dejstva i količine u kojoj je mogla da pomogne. I dan-danas je svinjski grip pod znakom pitanja - kaže iskusni doktor iz Sidneja.

Nije prošlo puno vremena, a reči dr Marinkovića o sumnjama u vakcinu protiv svinjskog gripa dobile su potvrdu. Iz moćne američke Uprave za hranu i lekove stiže oštra kritika na račun melburnske firme CSL. Prošle godine, pošto je njena vakcina fluvaks davana deci, najpre je 23 mališana iz Zapadne Australije prebačeno u bolnicu zbog konvulzija i groznice. Posle toga javljeno je o još 410 sličnih slučajeva.

U pismu upućenom kompaniji u Australiji, američke vlasti čiji su inspektori bili i u Melburnu, navode između ostalog da je CSL propustio da obavi "adekvatnu istragu u vezi sa problemima proizvodnje (vakcine)".

U aprilu prošle godine, fluvaks je povučen iz upotrebe. Kasnijom istragom utvrđeno je da se reakcije odnose na vakcinu formulisanu 2010. godine, da se reakcija pojavila kod jednog deteta (od 100 vakcinisanih), što je 10 puta više od očekivanog broja.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.