Izvor: Magyar Szó, 12.Dec.2014, 13:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Usamljena Rusija”

Profesor Fakulteta za bezbednost u Beogradu, Zoran Dragišić, je od samog početka bio skeptičan prema izgradnji ;uvenog Južnog Toka. U intervjuu za „Mađar so” profesor je podsetio da je već pre dve godine na Tviteru napisao kako bi bilo čudo ukoliko bi se taj gasovod uopšte izgradio. Da je vreme opravdalo njegov stav, pokazuje više činjenica. Prva je da su tenzije između Rusije i Evropske Unije porasle, a druga je da Rusija >> Pročitaj celu vest na sajtu Magyar Szó << jednostavno nema dovoljno para da ostvari ovaj projekat. Činjenica je i da cena nafte na svetskim tržištima konstantno pada, a to je za Rusiju bio razlog više da dobro razmisli da li bi uopšte bilo isplativo završiti ovaj projekat, no, ne treba izgubiti iz vida ni činjenicu da ni Evropska Unija ni SAD ne žele da države jugoistočnog dela Evrope na bilo koji način zavise od Rusije, objašnjava profesor.

Na pitanje da li su odnosi između Brisela i Moskve postali toliko napeti samo zbog krize u Ukrajini, Dragišić odgovara da je nastala situacija u Ukrajini bila samo poslednja kap koja je prelila ionako prepunu čašu. „Rusija na prilično čudan način pokušava da povrati svoj status velike sile. Neshvatljivo je da jedna takva država, koja svetu može ponuditi jedino prirodno bogatstvo, pokušava sebe da vidi kao svetsku silu. Tome se mora dodati da to čini na naročito nespretan način. Kriza u Ukrajini je bila poslednja kap koja je prelila čašu. Evropska Unija je još tolerisala da Rusija na vlast u Kijevu dovodi lojalne ljude istoj toj vlasti, ali ne može tolerisati pokušaj kolonizacije Ukrajine”, objašnjava Dragišić.

Na primedbu da se u štampi sve češće može pročitati mišljenje da se radi o novom hladnom ratu koji poprima sve veće razmere, Dragišić kaže da se on ne slaže sa ovom konstatacijom. „Rusija je trenutno usamljena, nema ni jednog saveznika u svetu. Ne postoji ni jedan blok na čije bi čelo mogla stati. Neki pokušavaju da ubede ostale da su Kina i Turska saveznici Rusije. To je prava glupost. Odnosi između Kine i Rusije nikada nisu bili dobri, a to potiče još iz vremena Sovjetskog Saveza. Kina je prava velesila u Aziji i drži pod kontrolom celu srednju Aziju, koja kontroliše Daleki Istok. Kina je čak delimično uspela potisnuti i uticaj Japana, a u poslednje vreme je sve prisutnija i na afričkom kontinentu. Kina na sve moguće načine pokušava da onemogući Rusiju u ozbiljnom širenju svog uticaja u Aziji. Da su Kina i Rusija saveznici, tvrde jedino srpski rusofili. A što se tiče Turske, ta država je članica NATO-a i veoma je važan partner SAD-u. Ove dve zemlje truguju međusobno, i stoga ne može biti savezništva između Turske i Rusije”, tvrdi Dragišić.

Profesor ne veruje da će odustajanje od izgradnje Južnog Toka produbiti jaz između pojedinih članica Evropske Unije. Profesor podseća i na to da su nesuglasice među državama-članicama od samog njenog osnivanja prisutne u EU. Postoje države koje se raduju, prvenstveno iz privrednih razloga, situaciji koja je nastala zbog ukrajinske krize. Nije verovatno da će Rusija naći saveznika među članicama EU. „To se moglo videti baš na slučaju Južnog Toka. Ni jedna od uticajnih država EU ne bi stupila u savezništvo sa Rusijom”. Na primedbu da se Srbija može naći između dve vatre u slučaju da se pojača konflikt između dve velesile, jer je na Kosovu izgrađena američka vojna baza Bondstil, a u Nišu oformljen zajednički srpsko-ruski Centar za vanredne situacije, Dragišić uzvraća da je takozvani srpsko-ruski centar u Nišu jednak ničemu, a da je Bondstil pred ukidanjem.

Nastavak na Magyar Szó...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Magyar Szó. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Magyar Szó. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.