Izvor: B92, 30.Jun.2010, 11:41 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zašto Njemci ne ljetuju u CG
Nova era crnogorskog turističkog buma, započeta od 2002. godine, sa sobom je donijela brojne greške - od jednostranog okretanja ruskom tržištu, koje je jedino moglo ispratiti astronomske cijene u crnogorskim hotelima, do ravnodušnog odnosa prema otkazivanju programa od strane vodećeg njemačkog tur- operatora „Nekermana" za Crnu Goru.
Izvor: Vijesti
Photo: milacic / Flickr
„Willkommen nach Montenegro", dobrodošlica za brojne njemačke goste, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << koji su u zlatno doba crnogorskog turzma, krajem 80-ih prošlog vijeka, činili gro inostranih turista na našem primorju, sada se, nažalost, rijetko može čuti. A o tome zašto nam je njemački gost, kojih je davne 1987. na našem primorju ljetovalo 250 hiljada, a danas deset puta manje, okrenuo leđa, među turističkim poslenicima postoje oprečna mišljenja.
Rat koji je ovim dijelom Balkana bjesnio 90-tih kao izgovor "ne pije vodu”, jer svima je donio iste probleme, i sve naše komšije su trpjele iste posljedice u turizmu. Nova era crnogorskog turističkog buma, započeta od 2002. godine, sa sobom je donijela brojne greške koje smo vukli - od jednostranog okretanja ruskom tržištu, koje je jedino moglo ispratiti astronomske cijene u našim hotelima, do ravnodušnog odnosa prema otkazivanju programa od strane vodećeg njemačkog tur- operatora „Nekermana" za Crnu Goru.
Umjesto da 2007., kada nas je „Nekerman" izbacio iz programa zbog nerazumne cjenovne politike, cijela crnogorska turistička javnost ustane na noge, jer je to bio alarm da smo krenuli pogrešnim putem, svi su to olako shvatili.
Uljuljkani u dobrom profitu od ruskog gosta, otrježnjenje koje je sa sobom donijela kriza bilo je mnogo bolnije. Tek prošle, a naročito ove krizne godine, kada je predsezona „pukla", a spas očekujemo od špica ljeta i gostiju iz okruženja, prije svega Srbije i Kosova, uvjerili smo se da je neophodno ponovo vratiti zapadnoevropske goste.
Direktor Hotelskog preduzeća „Queen of Montenegro" Dragan-Purko Ivančević smatra da je zrelo da se uvede vanredno stanje u turizmu, jer dva najveća evropska tur-operatora "Nekerman” i "TUI” su i dalje nezainteresovani za Crnu Goru.
"”Nekerman” nas je prije tri godine izbacio iz svoga programa zbog loše vođene cjenovne politike, a ”TUI” dolazi dosta stidno, jer nemamo dovoljno kapaciteta da bi nas ozbiljno uvrstio u svoj program. Ostalo je da nam goste dovode nižerazredne agencije. Sve to treba da zabrine državu i zato je neophodno uvođenje vanrednog stanja. Ovako nešto radikalno predlažem jer za 15 dana počinje ugovoranje za 2011. godinu, i ako na pravi način ne uspijemo da animiramo "Nekerman” i "TUI” osuđeni smo da nam i naredna godina bude katastrofa, te da i dalje nemamo ozbiljno prisustvo na tom tržištu”, kazao je Ivančević.
Dugogodišnji turistički radnik Vukašin Ćulafić ocijenio je da ćemo od bogate turističke trpeze sakupljati samo mrvice „sve dok ne vratimo njemačke goste u Crnu Goru”.
"Tur-operator "Nekerman” je u svom katalogu još iz oktobra 2006. jasno stavio do znanja šta to treba da promijenimo i koje su to naše mane, od toga da bageri ne smiju da rade u toku sezone, lošeg znanja njemačkog jezika, do toga da služimo hladnu supu i toplo pivo. Sve je to objavljeno još tada, a mi umjesto da to popravimo smo naredne 2007. bili gori. Zato i ne čudi što je "Nekerman” odustao da dovodi njemačke goste. Njemci su bili i ostali prvaci svijeta u putovanju. Oni i dalje putuju, ali ne u Crnu Goru. Nekada smo imali 40 aviona iz Njemačke koji su letjeli za Tivat, a sada nemamo nijedan”, ističe Ćulafić.
Međutim, ministar turizma Predrag Nenezić smatra da su ostvareni impresivni rezultati u animiranju gostiju iz zapadne Evrope, te da se ne osjeća odgovornim zbog otkazivanja njemačkih tur-operatora.
"Apsolutno se ne osjećam odgovornim, čak sam zadovoljan što je ta brojka povećana sa nule na nekih 20 i nešto hiljada turista iz te države za proteklih sedam, osam godina”, kazao je Nenezić.
Ističući da Vlada i resorno ministarstvo imaju jasnu strategiju razvoja turizma, Nenezić je kazao da je fokus na tržištima zapadne, srednje i sjeverne Evrope, koja su najplatežnija i produžavaju sezonu.
"Sve što je bilo u našoj moći mi smo uradili da animiramo ta tržišta. Kada pogledate statistiku puno je urađeno u proteklih sedam, osam godina i zabilježene su dvocifrene stope rasta na svim tržištima. Više od 26 odsto ukupnog broja gostiju su turisti iz Evropske unije. Postoje objektivna ograničenja, prije svega u smještajnim kapacitetima koji jesu unaprijeđeni, a ne u dovoljnom broju da mogu da prime odgovarajući broj turista sa tog područja”, rekao je Nenezić.
On smatra da je sasvim drugo pitanje problem niskobudžetnih aviokompanija, navodeći kako "niko od njih nije spreman da leti ka Crnoj Gori tokom cijele godine, bez izuzetno visokih subvencija koje država niti smije, po novom zakon da obezbijedi, niti zapravo to može”, te da u ovom trenutku drugačijeg načina nema da bi se povećao broj njemačkih gostiju.
"Ko god misli drugačije nije u pravu”, poručuje Nenezić.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović i suvlasnik lanca hotela „Montenegro stars" pojasnio je da su cijene koje je nudio "Nekerman” bile ispod rentabilnih.
"Crna Gora je 90-tih godina izašla sa turističke mape Evrope, da bi se 2002 – 2003. njemački gost ponovo vratio. I tada su oni došli samo iz jednog razloga, jer im je prosječna cijena na nivou sezone bila nekih 22-23 eura za polupansion u tadašnjim hotelima. Kada smo renovirali hotele mi više nijesmo mogli tako da radimo. Moja kompanija 2004-2005. nije potpisala ugovor sa "Nekermanom” jer je tražio da mi prosječna cijena u obnovljenom „Montenegru" sa četiri zvjezdice, bude 24 eura za polupansion, što sam odbio, jer mi je prosječna cijena polupansiona te godine bila 63 eura, znači tri puta više novca sam dobio do drugih tur-operatora. Ne mislim da je bilo ko kriv zbog manjeg broja njemačkih gostiju, imali bismo ih više da imamo više hotela, ovako nemamo gdje da ih primimo”, kazao je Radulović.
Da su cijene i te kako bitne za njemačke goste svjedoči i istraživanje objavljeno još u martu za vrijeme Berlinske berze turizma, inače najveće u Evropi, po kome Turska i Egipat jedino mogu očekivati rast od devet odsto sa njemačkog tržišta, jer su ponudili dobar proizvod, "all inclusive” ponude i atraktivne cijene.
Hrvati ponudili 2.000 vila njemačkom tržištu
Da su neki i te kako vodili računa o animiranju njemačkog gosta svjedoči primjer Hrvatske, gdje najveći dio inostranih gostiju čine upravo Njemci. Naime, njemački gosti prošle godine u Hrvatskoj ostvarili su 11 i po miliona noćenja.
Privatni smještaj je izuzetnio postao tražen na njemačkom tržištu. Tur-operator "Novasol” je prvi put izdao poseban katalog i ponudio četiri hiljade hrvatskih apartmana i kuća za odmor njemačkim gostima. "Interhome” je u svoje kataloge uvrstio 1.150 objekata iz Hrvatske, "TUI”-jev "Valters” tristotinjak, s time da je ovaj tur-operator prvi put štampao i separat o hrvatskoj ponudi luksuznih kuća za odmor sa bazenom sa 4 i 5 zvjezdica.
Kako navode hrvatski mediji Njemci traže kuće sa bazenom, a najnoviji trend je samostalna kuća sa osiguranim vezom za brodicu ili mogućnošću najma veza i brodice. Tur-operatori su čak najavili da će ponudu u Hrvatskoj širiti do 30 kilometara u unutrašnjost.
Nemamo pravu priču u pravo vrijeme
"Bavljenje turizmom je u današnje vrijeme veoma ozbiljan posao. Svjetsko turističko tržište je hiperdinamično. Treba prestati ubjeđivati, najprije sebe, a onda i ostale, da cvjetaju ruže. Put ka pozicioniranju Crne Gore, kao evropski poznate turističke destinacije, veoma je trnovit. Evidentne pozitivne promjene koje su nastale zadnjih godina su stigle sa velikim zakašnjenjem i dobro je da su stigle, ali svijet u tehnološkom razvoju galopira, a mi iz naše startne pozicije još uvijek nismo prispjeli tamo gdje bi nam, po nizu kvalitetnih resursa, bilo mjesto”, navodi za "Vijesti” doc. dr Silvana Đurašević.
Sada, smatra ona, kad se broj smještajnih kapaciteta u hotelima drastično smanjio brojnim neuspješnim privatizacijama, kada generalno kvalitet zaostaje za standardima koji su inoturistima dostupni na svakom koraku, realno je da još uvijek budemo u vlasti velikih tur-operatora koji vladaju turističkim tržištem.
"Crnogorska turistička privreda je još nedovoljno razvijena, sa malim brojem hotela visoke kategorije, da bi mogla individualno da nastupa. Zato je turoperatorska mreža lakši i najčešće jeftiniji način”, ističe Đuraševićeva.
Ona navodi da je njihov udio na globalnom nivou 50 odsto, na njemačkom tržištu 58 odsto. Zavisnost Crne Gore o organizovanom prometu krajem osamdesetih bila je više od 70 odsto, a njihovim povratkom poslije 2000. taj procenat se uvećao. S tog aspekta vrlo je jasno zašto naša zvanična politika nije pribjegla dobro poznatom modelu za koji se Hrvatska zalaže već dvije godine, a to je zajedničko ulaganje u promotivne aktivnosti sa tur-operatorima na zapadnom, ali i na drugim tržištima, radi direktnog podsticaja prodaje. Vuk LAJOVIĆ
