Izvesno da će bunjevački postati četvrti službeni jezik u Subotici, Hrvati protiv

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 04.Mar.2021, 03:23

Izvesno da će bunjevački postati četvrti službeni jezik u Subotici, Hrvati protiv

Subotička Skupština načinila je prvi korak ka uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriji grada. Bunjevački će u perspektivi postati četvrti službeni jezik u gradu, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog. Upravo su predstavnici hrvatske zajednice bili najoštriji kritičari ovakve odluke, smatrajući da je neutemeljena po mnogim osnovama.

Ovim činom Skupština grada Subotice pokrenula je proceduru uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << teritoriji grada. Dvočasovna rasprava o ovom nije prošla, a da se po ko zna koji put nisu ukrstili argumenti oko jednog većeg i starijeg pitanja. Da li su Bunjevci – Bunjevci, kako deset odsto stanovnika Subotice sebe smatra, a za šta ih priznaje i Republika Srbija. Ili su Bunjevci rod hrvatskog naroda, za šta ih smatraju Hrvati.

"Ponosan sam na to da smo uspeli da dobijemo pravo na svoj jezik. Prvi Statut Grada, ovaj koji sada menjamo po ko zna koji put, pisan je na bunjevačkom jeziku. To je istorijska činjenica i to svi znaju", kaže predsednik Saveza bačkih Bunjevaca Mirko Bajić.

"Ovo je nonsens da se jedan jezik koji nema unutar sebe kapaciteta da bude u onom savremenom značenju toga pojma u svim segmentima komunikacije i funkcija koje ima u društvu – da dobije status službene upotrebe. Reći ću samo da on još uvek nema gramatiku, niti pravopis. Na koji način će oni koji budu pisali dokumente raditi?", stav je predsednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova.

Za gradsko rukovodstvo, inicijativa za bunjevački kao službeni jezik u Subotici utemljena je i pravno i istorijski.

"U prethodnih dvadeset godina su uradili stručnu i naučnu standardizaciju jezika koji je priznala država Srbija. To je, što se kaže, kraj priče", rekao je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić.

Po samoj odluci u suštini je Formirana komisija čiji zadatak je da izradi predlog izmena i dopuna statuta Grada, o kojem će poslednju reč ponovo dati odbornici. Negodovanja ovim povodom stižu od hrvatskih zvaničnika, ukoliko bunjevački postane zvaničan, DSHV već najavljuje da će po istom principu tražiti da i hrvatski uđe u službenu upotrebu u nekoliko gradova, odnosno na nivou Autonomne pokrajine Vojvodine.

Vojnić: Naučni apsurd

Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta Suzana Kujundžić Ostojić kaže da je krajnje vreme da jezik Bunjevaca, koji na prostoru Vojvodine žive 350 godina, uđe u službenu upotrebu.

Podseća da je bunjevački jezik standardizovan 2017.godine, dok je godinu kasnije promenio status iz govora u jezik.

''U odnosu na Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, taj predlog je trebalo da se nađe pred gradskim većem i skupštinom još pre dve godine, ali posle promene gradonačelnika očigledno se promenio i stav prema toj zakonskoj odredbi'', rekla je Kujundžić Ostojić.

Ističe da je upotreba službenog jezika važna za Bunjevce jednako kao i za ostale nacionalne manjine koji žive u Srbiji i u Subotici, poput mađarske ili hrvatske manjine.

''Pogotovo što Zakon o nacionalnim manjinama prepoznaje negovanje i prava na jezik, upravo kroz upotrebu službenog jezika, što mi do sada nismo imali'', rekla je Kujundžić Ostojić i dodala da u Srbiji živi 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici.

Predsednica HNV-a Jasna Vojnić ocenjuje da ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu upotrebu navodeći da prema poslednjem popisu Bunjevci čine 9,57 odsto stanovništva u Subotici.

''Do sada u Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabeležen slučaj novog, slobodnog tumačenja zakona'' i ''pozitivne diskriminacije“ te će ovo predstavljati mogući presedan'', navela je Vojnić za Tanjug.

Ona ističe da je inicijativa o bunjevačkom jeziku suprotna odredbama Sporazuma između Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i da, prema njenoj oceni, može da bude dodatni razlog za narušavanje ukupnih odnosa između Srbije i Hrvatske.

Vojnić smatra da postoji i ''naučni apsurd'' u vezi sa bunjevačkim jezikom i ističe da je reč o ''govoru'' koji pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, koji, kako navodi, prema genetskolingvističkom kriterijumu pripada hrvatskom jezičnom korpusu.

''Ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački govor se nikad ne naziva jezikom, što je navedeno u saopštenju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'', ukazuje Vojnić.

Smatra da to što je inicijativu podneo gradonačelnik Subotice dokazuje da se država ponovo svrstala na jednu stranu u identitetskim sporovima hrvatske zajednice u tom gradu.

U saopštenju HDV-a se navodi da je najavljeno uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu poslednji i najveći poraz ''samonametnute vrhuške hrvatske zajednice u Srbiji predvođene Tomislavom Žigmanovim i Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini (DSHV).

''Istovremeno, to je logičan sled političkog angažmana ove od naroda odmetnute grupacije posvećene u potpunosti samo etnobiznisu, a ni najmanje hrvatskoj zajednici'', poručuju u HDV.
Pogledaj vesti o: Subotica

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Odbornici odlučuju da li će bunjevački postati službeni jezik u Subotici

Izvor: Radio 021, 04.Mar.2021

Odbornici Skupštine grada Subotice razmatraće na današnjoj sednici promenu Statuta grada i predlog da se bunjevački jezik i pismo uvedu u službenu upotrebu u tom gradu...Ovoj ideji se protive predstavnici hrvatske nacionalne manjine, dok Bunjevci smatraju da je krajnje vreme da bunjevački postane...

Nastavak na Radio 021...

Skupština Subotice usvojila predlog: "Mi Bunjevci smo veoma ponosni, ovo je za nas istorijski trenutak"

Izvor: B92, 04.Mar.2021

Skupština Subotice usvojila je danas predlog gradonačelnika Stevana Bakića da se bunjevački jezik uvrsti među službene jezike Grada Subotice. Pozitivno se izjasnilo 58 odbornika, dok je dvoje bilo protiv...Odbornik iz redova Saveza bačkih Bunjevaca, Mirko Bajić, na početku rasprave emotivno...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.