Izvor: Radio 021, 04.Mar.2021, 11:31
Odbornici odlučuju da li će bunjevački postati službeni jezik u Subotici
Odbornici Skupštine grada Subotice razmatraće na današnjoj sednici promenu Statuta grada i predlog da se bunjevački jezik i pismo uvedu u službenu upotrebu u tom gradu.
Ovoj ideji se protive predstavnici hrvatske nacionalne manjine, dok Bunjevci smatraju da je krajnje vreme da bunjevački postane četvrti službeni jezik u Subotici.
Predlog za promenu Statuta grada podneo je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog saveta, a prošle >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << nedelje taj predlog je izglasan na Gradskom veću.
Predsednik Skupštine grada Subotice Balint Pastor očekuje da će gradski parlament usvojiti predlog o izmeni Statuta koja, kako kaže, ima više faza.
On objašnjava da će gradski parlament izabrati osmočlanu komisiju, koja će izraditi predlog izmena i dopuna Statuta kako bi bunjevački postao četvrti jezik u službenoj ravnopravnoj upotrebi u Subotici.
Pastor podseća da se po zakonu jezik nacionalne manjine uvodi u službenu upotrebu ako manjina čini 15 odsto stanovništva grada ili opštine što sa Bunjevcima, kako kaže, nije slučaj, ali zakon ne zabranjuje da se to uradi, ako je procenat manji.
"To je vid pozitivne diskriminacije što je apsolutno u skladu sa zakonom. Procedura može da traje nekoliko nedelja, ali uveren sam da će bunjevački jezik ući u službenu upotrebu", rekao je Pastor za Tanjug.
Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta Suzana Kujundžić Ostojić kaže da je krajnje vreme da jezik Bunjevaca, koji na prostoru Vojvodine žive 350 godina, uđe u službenu upotrebu.
Uvođenju bunjevačkoj jezika službenu upotrebu u Subotici protive se u Hrvatskom nacionalnom vijeću i taj predlog vide kao "političku odluku" koja, kako ističu, treba da ima utemeljenje u zakonima i struci.
Predsednica HNV-a Jasna Vojnić ocenjuje da ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu upotrebu navodeći da prema poslednjem popisu Bunjevci čine 9,57 odsto stanovništva u Subotici.
"Do sada u Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabeležen slučaj novog, slobodnog tumačenja zakona i 'pozitivne diskriminacije' te će ovo predstavljati mogući presedan", navela je Vojnić za Tanjug.
Ona ističe da je inicijativa o bunjevačkom jeziku suprotna odredbama Sporazuma između Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i da, prema njenoj oceni, može da bude dodatni razlog za narušavanje ukupnih odnosa između Srbije i Hrvatske.
Vojnić smatra da postoji i "naučni apsurd" u vezi sa bunjevačkim jezikom i ističe da je reč "govoru" koji pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, koji, kako navodi, prema genetskolingvističkom kriterijumu pripada hrvatskom jezičkom korpusu.
Autor: Tanjug
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.021.rs. Preuzimanje fotografija je dozvoljeno samo uz saglasnost autora.
Pogledaj vesti o: Subotica
.jpg)
