Kamate nikad niže, ali rata veća 55 EUR - kako?

Izvor: B92, 25.Maj.2017, 17:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kamate nikad niže, ali rata veća 55 EUR - kako?

Beograd -- Refinansiranje subvencionisanih kredita radi nekoliko banaka zbog komplikovane procedure, piše Kamatica u analizi isplativosti refinansiranja ove vrste kredita.

Kamatne stope na novoodobrene stambene kredite vezane za evro su u padu i trenutno je jedan od najpovoljnijih stambenih kredita osiguran kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) sa kamatnom stopom od 3,3 odsto, navodi se u analizi.

Kamatne stope na subvencionisane >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << stambene kredite koji su uzeti tokom 2006. godine u evrima, kako se podseća, kretale su se u intervalu od 6,0 do 9,0 odsto.

Tako je pri kupovini stana od 50.000 evra za učešće tada trebalo 10 odsto (5.000 evra), dok je država subvencijom obezbeđivala dodatnih 20 odsto (10.000 evra), a poslovna banka 70 odsto kredita, odnosno 35.000 evra.

"Ukoliko kao primer uzmemo kredit koji je tada odobren na period od 25 godina, prvih 20 godina vraća se dug banci po kamatnoj stopi od 7,0 odsto, a na ime rate je bilo potrebno izdvojiti 271,35 evra, dok se poslednjih pet godina otplaćuje dug državi uz kamatu od 0,1 procenat, gde rata po planu otplate iznosi 167,09 evra".

Danas, posle deset godina, dug po ovom kreditu kod poslovne banke iznosi oko 23.370 evra, a ukoliko biste refinansirali kredit po trenutnoj kamatnoj stopi od 3,3 odsto, nova rata bi iznosila 228,91 evra.

To je za 40 evra manje na mesečnom nivou, dok je na preostalih deset godina ovo značajna ušteda od oko 5.000 evra, konstatuje se u tekstu.

"Logičan zaključak koji sledi iz ovog primera je da treba uzeti novi kredit, čak i ne razmatrajući troškove novog kredita, ali ovakvu vrstu refinansiranja komercijalnog dela kredita, koja je ujedno i najisplativija, moguće je dobiti samo u jednoj banci, ali period otplate u tom slučaju nije moguće menjati", precizira Kamatica.

Češći primer koji kvari čitavu ovu računicu je, kako se dodaje, činjenica da subvencionisani deo u slučaju refinansiranja dospeva na naplatu u celosti i apsolutno menja prethodno doneti zaključak.

U tom slučaju je potrebno uzeti novi kredit u iznosu od 33.370 evra (umesto 23.370 evra), odnosno za 10.000 evra veći zbog duga prema državi, a nova rata se tako sa dosadašnih 271,35 evra povećava na 326,86 evra, što je za 55 evra više u odnosu na trenutnu ratu. Međutim, rok otplate je kraći za pet godina.

Usled komplikovane procedure, svega par banaka radi refinansiranje ovog kredita, pa klijenti prvo pokušavaju da se dogovore sa matičnom bankom i izvrše usklađivanje kamatne stope po kreditu, a možda i skrate period otplate, što bi svakako doprinelo značajnoj uštedi.

Dok je kod kredita koje su davale poslovne banke bez pomoći države refinansiranje itekako isplativo i poželjno, subvencionisani krediti su ipak u ovom trenutku neisplativi u većini slučajeva, zaključuje portal Kamatica.
Pogledaj vesti o: Subvencionisani stambeni krediti

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.