Izvor: Politika, 18.Maj.2011, 21:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Đelić: Problem azilanata će biti rešen
Predsedniku EK Žoze Manuelu Barozu biće predat paket mera, koje je naša vlada pripremila za prevazilaženje ovog problema. – Đelić kaže da će zatražiti od svih zemalja EU da postupe kao Norveška i da Srbiju prepoznaju kao zemlju iz koje se ne može tražiti azil
Vlada neće dozvoliti da ni na koji način bude ugrožena vizna liberalizacija, rekao je juče Božidar Đelić, potpredsednik vlade >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << zadužen za evrointegracije, na javnom slušanju o „azilantima i izazovu koji nose migracije” u srpskom parlamentu. Đelić je naveo da su već preduzete mere, kao što je stroža kontrola na granicama, što je smanjilo broj zahteva za azil u zapadnoevropske zemlje za 35 odsto. Opozicija, međutim, oštro kritikuje vladu, jer „krivce za nastalu situaciju vidi u pripadnicima manjina i u EU, samo ne u sebi”.
Učesnici javne debate složili su se da su ekonomski i socijalni položaj glavni razlog za to što građani Srbije, uglavnom, pripadnici manjina, napuštaju zemlju i pokušavaju da dobiju politički azil, za šta nema osnova, pošto se u Srbiji poštuju ljudska prava. Rečeno je i da problem azilanata mora biti rešen tako da se ne ugroze ljudska prava i slobode tražilaca azila, ali ni vizna liberalizacija i sloboda kretanja svih građana.
Đelić je naveo da je broj tražilaca azila smanjen u svim zemljama, tako se Nemačkoj u aprilu obratilo 227 građana, Belgiji 106, a Luksemburgu 27. Vicepremijer je najavio i nove mere, pa će uskoro biti promenjen zakon, kojim se uvodi krivično delo organizovanja nelegalnih migranata, organizator će odgovarati krivično, a „azilant” prekršajno i biće mu ograničen ulazak u EU. On je rekao da će danas predati predsedniku Evropske komisije Žoze Manuelu Barozu paket mera, koje je naša vlada pripremila za prevazilaženje problema. Đelić kaže da će zatražiti od svih zemalja EU da postupe kao Norveška i da Srbiju prepoznaju kao zemlju iz koje se ne može tražiti azil. On je naveo i da su u 95 odsto slučajeva tražioci azila pripadnici nacionalnih manjina „ali to nikako ne može biti osnov za netrpeljivost prema manjinama, radićemo još više na terenu, na informisanju građana i na inkluziji”.
Dragan Marković, iz MUP-a, kazao je da je broj tražilaca azila u Srbiji sve veći, pa je 2008. bilo 77 azilanata, a u prva tri meseca ove godine ih je 603, uglavnom iz Avganistana, Irana i Pakistana, i istakao da se očekuje formiranje kancelarije za azilante pri MUP-u. Vladimir Cucić, komesar za izbeglice, rekao je da „ će vlada na današnjoj sednici doneti odluku o otvaranju novog azila, pošto ovaj jedan više nije dovoljan”.
Na neophodnost saradnje sa EU u rešavanju problema, ukazali su Laslo Varga, predsednik Odbora za evrointegracije, i Vladimir Petronijević, izvršni direktor nevladine organizacije „Grupa 484”, koji su organizovali javno slušanje.
Ivan Andrić (LDP) izrazio je nezadovoljstvo što „se većina mera u slučaju lažnih azilanata usmerava na rad policije, odnosno što se sve, manje-više, svelo na oduzimanje pasoša ili neizdavanje pasoša”. Poslanici iz Sandžaka Meho Omerović i Bajram Omeragić, rekli su da je neophodno rešavanje teškog ekonomskog položaja građana, posebno manjina. Omeragić je zamerio što se „naglašava uloga manjina u problemu azilanata, jer to stvara vrlo lošu atmosferu”.
Nada Kolundžija, šef poslaničkog kluba ZES-a, rekla je da je pojava lažnih azilanata dodatni znak državi da intenzivnije radi na popravljanju ekonomskog statusa građana, a za to „treba tražiti i podršku EU”.
Predstavnik švedske ambasade Bojrn Linderfalk kazao je da na rešavanju problema lažnih azilanata zajednički moraju da rade sve zemlje EU i Srbija i to uz poštovanje svih ljudskih prava i sloboda.
M. Č.
-------------------------------------------
Pojačane mere kontrole na granici
U okviru pojačanih mera kontrole putnika na graničnim prelazima ka zemljama šengenskog sporazuma, granična policija proverava svrhu putovanja putnika, povratne karte, kao i da li određena osoba ima dovoljno novca da ostane u zemlji u koju se zaputila, objašnjavaju u Upravi granične policije MUP-a Srbije.
– Policija, kao i do sada, na granici procenjuje ko je potencijalni lažni azilant i ta osoba se proverava. Ukoliko putnik ima odgovarajuće putne isprave, pitamo gde se i kojim povodom zaputio, da li je i koliko novca poneo za boravak i tražimo novac na uvid. Pored toga, proveravamo da li ima povratnu kartu i u pasošu proveravamo da li je ranije putovao u zemlje EU i kada se iz njih vraćao – objašnjavaju u policiji.
Slobodan Homen, državni sekretar Ministarstva pravde, izjavio je za jedan beogradski dnevni list da će MUP Srbije uskoro napisati uredbu o dnevnom novčanom iznosu koji će putnici u zemlje šengenske zone morati da imaju kod sebe prilikom prelaska granice.
– Taj iznos određuju zemlje šengenske zone i kreće se od 30 do 50 evra po predviđenom danu boravka na putovanju – izjavio je Homen.
D. S. V.
-----------------------------------
Halimi: Sačuvati viznu liberalizaciju
Očuvanje vizne liberalizacije je zajednički interes svih u Srbiji, zaključak je jučerašnjeg sastanka predstavnika Vlade Srbije i predstavnika albanske nacionalne zajednice.
Na sastanku u Beogradu razgovarali su ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar za državnu upravu i ljudska prava Milan Marković, jedini predstavnik albanske manjine u Skupštini Srbije Riza Halimi iz Partije za demokratsko delovanje, predsednik opštine Bujanovac Šaip Kamberi i predsednik Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine Galip Bećiri.
Ministar Dačić je na konferenciji za novinare nakon sastanka rekao da će na granicama biti pojačana kontrola radi smanjenja broja lažnih azilanata, ali je dodao da će policija poštovati ljudska prava i bez stvaranja animoziteta prema onim nacionalnim zajednicama iz kojih je najveći broj azilanata.
Dačić je rekao da će predstavnici vlade o problemima lažnih azilanata uskoro razgovarati i sa predstavnicima romske nacionalne manjine. Među lažnim azilantima iz Srbije najviše je Roma i Albanaca. „Vizna liberalizacija ne sme biti dovedena u pitanje”, rekao je Halimi i poručio da na tome zajedno treba da rade predstavnici vlade i čelnici albanske zajednice, kao i predstavnici evropskih zemalja u koje odlazi najveći broj azilanata.
Ministar za ljudska prava Marković je naveo da je ekonomska situacija glavni razlog zbog koje lažni azilanti iz Srbije odlaze u zemlje Evropske unije.
objavljeno: 19.05.2011.
Pogledaj vesti o: Vize









