Od januara manje rate za stambene kredite

Izvor: Blic, 28.Dec.2008, 01:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Od januara manje rate za stambene kredite

Korisnici stambenih kredita i preduzeća koja su dobila zajam čija kamata direktno zavisi od euribora, evropske međubankarske kamate, od 1. januara dobiće lepu novogodišnju čestitku u vidu smanjenja mesečne rate za nekoliko desetina evra. Da bi klijent znao da li ima ovakav kredit, može da se raspita u banci ili da pogleda ugovor koji je potpisao.



Tačan procenat zavisiće od iznosa kredita, vremena otplate i banke kod koje je odobren. U bankama u Srbiji >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << deo stambenih pozajmica i zajmova privredi je u direktnoj zavisnosti od kretanja euribora, pa su zbog njegovog pada smanjivane i smanjivaće se kamate i narednih meseci. Ostali zajmovi zavise od više faktora, koji zasad ne idu u prilog onima koji su zaduženi.

Evropska kamata pada

Pojedine banke kamate sa euriborom usklađuju svakog meseca, druge kvartalno, a treće na pola godine. Krajem septembra euribor je dostigao rekordnih 5,4 odsto. U odnosu na završetak drugog kvartala krajem trećeg tromesečja euribor je povećan sa 5,13 na 5,29 odsto. To je povećalo mesečnu ratu na primer za kredit od 50.000 evra Inteza banke, osiguran kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, sa 326 evra na 331 evro. Posle toga je usledio pad „evropske kamate" u novembru i decembru.

Najveći novogodišnji poklon dobiće klijenti čija se kamata usklađuje kvartalno ili šestomesečno jer je euribor smanjen za oko 50 odsto, što može da smanji mesečno zaduženje od 20 do nekoliko desetina evra. Sreću kvari donekle slabljenje dinara jer građani moraju da izdvoje više para da bi kupili evre i izmirili svoje obaveze.

U Inteza banci kažu da su klijenti stambenih kredita potpuno zaštićeni jer se kamata ne može menjati zbog pogoršanja finansijskih uslova i stabilnosti u zemlji, već samo zbog promene euribora i libora – referentna kamata za tržište Velike Britanije.

„Euribor je dosta pao tako da se očekuje značajno smanjenje kod mesečnih rata stambenih kredita. Usklađivanje se obavlja kvartalno i sledeće je 28. decembra, pa će januarske rate biti manje. Još nemamo tačan proračun ali reč je sigurno o dvadesetak evra", navode u ovoj banci.

Stambeni krediti i svi zajmovi za privredu, osim dinarskih, direktno zavise od euribora, pa će im mesečne rate biti smanjene ili su već smanjene. Nemamo nameru da taj pad anuliramo povećanjem marži, za šta postoje neki razlozi. Usklađivanje za stambene zajmove obavlja se na šest meseci, a za kredite privredi mesečno, kvartalno ili na pola godine – navode u Marfin banci. Koliko su smanjenje dobili klijenti ove banke, govori primer zajma od 100.000 evra odobrenog krajem juna. Mesečna rata u ovom slučaju krajem novembra smanjena je sa 742 na 675 evra.

Različiti periodi usklađivanja

U Rajfajzen banci manji deo stambenih kredita direktno je povezan sa euriborom ili liborom, jer su tu praksu počeli da primenjuju od pre pola godine. Kamate se usklađuju svakih šest meseci, odnosno od datuma odobravanja.

– Korisnici ovih zajmova osetiće pad euribora kroz pad kamata. Ipak, veći deo kredita odobren je po promenljivim kamatama koje se usklađuju dva puta godišnje sa tržišnim uslovima, i to 31. marta i 30. septembra. Smanjenje evropskih referentnih stopa praćeno je značajnim povećanjem premije za rizik zemlje, tako da bi kamate trebalo čak da porastu, a ne da se smanjuju. Očekujemo da će se situacija popraviti do 31. marta kada ćemo razmotriti promene kamata za odobrene zajmove – ističe Svetozar Šijačić, član Izvršnog odbora Rajfajzen banke, zadužen za poslovanje sa stanovništvom.

U Komercijalnoj banci navode da pad euribora već osećaju korisnici dela stambenih kredita, ali i dobar deo privrede jer je usklađivanje mesečno. Goran Milićević, član uprave ove banke, kaže da je reč najčešće o šestomesečnom euriboru, ali ne može da kaže koliko će biti smanjene mesečne rate jer sve zavisi od konkretnog primera.

Domaće muke

Euribor svaki dan određuje Evropska bankarska federacija i predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj pozajmljuju novac. Ova stopa utiče na sve kamate na tržištu i poslednjih meseci stalno gubi na vrednosti jer većina evropskih zemalja želi da olakša zaduživanje privrede i građana u sledećoj godini kada se očekuje recesija. Naša zemlja ovo sebi ne može da priušti, jer ima druge probleme i visoku inflaciju, pa je referentna kamata 17,75 odsto. Ipak NBS je povukla druge poteze da bi olakšala poslovanje banaka i sprečila rast kamata.
Pogledaj vesti o: Stambeni krediti

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.