Biće još para za uštedu energije

Izvor: Politika, 22.Jun.2012, 23:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Biće još para za uštedu energije

Preko Fonda za zaštitu životne sredine moguće odobriti još 3.000 subvencionisanih kredita za unapređenje energetske efikasnosti kuća i stanova

Za program energetske efikasnosti do kraja godine mogao bi da bude obezbeđen dodatni novac. Nemanja Komazec, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja, potvrđuje da je za unapređenje energetske efikasnosti već potrošeno predviđenih 300 miliona dinara, ali kaže da još toliko može da se obezbedi >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << do kraja godine. To znači da bi moglo biti odobreno dodatnih 3.000 ovih namenskih kredita uz subvenciju države.

Za zamenu stolarije, izolaciju zidova, obnovu fasada, kupovinu energetski efikasnih peći i kotlova biće para. Takvih potvrda, međutim, nema za subvencije za kupovinu stanova.

– Novac može da bude nabavljen preko sopstvenih prihoda Fonda za zaštitu životne sredine. Para ima predviđenih, ali neutrošenih, i po programu za izgradnju naselja „Stepa Stepanović”. One mogu biti preusmerene u ove svrhe – objašnjava Komazec.

Tehnički je to lako izvodljivo, kaže on, samo je potrebno izmeniti uredbu kojom je ustanovljen ovaj program. Ali za to je, ipak, potrebna nova vlada. Po njenom konstituisanju i odobravanju novih sredstava, banke će moći opet da primaju zahteve.

– Koliko su građani zainteresovani za ovu vrstu zajmova vidi se i po tome što je sav novac potrošen za manje od dve nedelje. U Srbiji ima puno neomalterisanih kuća i mnogi su u ovome videli priliku da ih završe i učine ih energetski štedljivijim. Jer, kredit je očigledno povoljan – dodaje državni sekretar u ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.

Na primer, stavljanjem termoizolacije na kuću od 150 kvadratnih metara, mesečno može da se uštedi oko 5.000 dinara za grejanje, što je jednako trošku mesečne rate za otplatu petogodišnjeg kredita od 280.000 dinara.

Maksimalni iznos dinarskih kredita je 1,5 miliona dinara, bez učešća, sa maksimalnim rokom otplate od pet godina i troškovima obrade kredita do jedan odsto. Godišnja kamata je subvencionisana sa 10 odsto na godišnjem nivou.

Limit za kredite u evrima iznosi  15.000 evra, uz učešće od 30 odsto i maksimalni rok otplate od 10 godina i troškove obrade kredita do 0,5 odsto. Kamata je subvencionisana sa pet odsto na godišnjem nivou.

Kada je reč o državnim dotacijama za stambene kredite Komazec navodi da je potrošeno 1,7 milijardi dinara, napominjući da je za ovu godinu u budžetu opredeljeno 1,5 milijardi dinara i da je naknadno upumpan dodatni novac. Prema njegovoj proceni, za narednih šest meseci potrebno je najmanje 500 miliona dinara. I te pare, kako kaže, mogu da budu obezbeđene jedino rebalansom budžeta.

Prema izveštaju Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, od ukupno 1.146 primljenih zahteva za subvencionisane kredite, odobreno je 1.061, a realizovano 373 kredita.

M. Avakumović

objavljeno: 23.06.2012
Pogledaj vesti o: Nova godina,   Subvencionisani stambeni krediti

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.