Izvor: Blic, 15.Jun.2009, 06:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prodaju džakove u Ukrajini, a voće u EU

Lekovi, smrznuto voće, plastični džakovi, začini, elektronski uređaji, nameštaj i crepovi, proizvodi su koji najviše i najbrže iz leskovačkog kraja pronađu put do inostranog kupca. Vrednost ukupnog izvoza je mali i iznosi oko 80 miliona dolara godišnje, što je za 15 do 20 puta manje od sume koju su izvoznici iz ovog kraja zarađivali krajem devedesetih.

- Recept za uspeh je dobra ideja, zatim, tržište, pozitivni državni zakoni i veliki rad. Na taj način su i naši >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << preci uspeli da budu na vrhu tabele izvoznika između dva svetska rata i od Leskovca stvore najjači industrijski grad na Balkanu u to vreme - priča Branislav Pešić, vlasnik fabrike „Bane komerc", koja 50 odsto svojih proizvoda plasira na tržištima Ukrajine, Italije, Grčke, Slovačke, Poljske i zemalja bivše Jugoslavije.

U ovoj porodičnoj fabrici u leskovačkom selu Kumarevo proizvode plastiku vezanu za poljoprivredu, kao što su džakovi, mrežaste vreće i kanap za baliranje. Trgovina tim proizvodima dovela ga je do proizvodnje i 2003. godine puštena je u rad nova fabrika u kojoj radi oko 200 radnika.

- Ceo jedan kolhoz u Ukrajini, veličine Srbije je moj kupac - priča vlasnik fabrike.

Prema statističkim podacima, kompanija za proizvodnju lekova „Aktavis Zdravlje" je prošle godine ostvarila najveći izvoz od 8,9 miliona dolara, a potom sa 6,4 miliona dolara privatizovana hladnjača „Jugprom", koja smrznute višnje, maline, jagode, šljive, borovnice i šumske plodove izvozi u Nemačku, Belgiju, Englesku i Rusiju. „Jugprom" je treći po redu izvoznik smrznutog voća u Sbiji, a najveći izvoznik borovnica.

- Sve voće nabavljamo isključivo u leskovačkom kraju, a naš najbolji izvozni artikal je „oblačinska" višnja, za kojom se grabe stranci zbog posebnog ukusa koji joj daje klima i zemljište na jugu Sbije - objašnjava agronom Slobodan Stojanović, vlasnik „Jugproma".

I leskovačko preduzeće za proizvodnju opekarskih proizvoda „Mladost", koje je prošle godine zabeležilo izvoz u vrednosti od preko tri miliona dolara, koristi sirovinu, odnosno, glinu iz okoline Leskovca.

- Leskovačka glina je teška za obradu, ali je bogata oksidima gvožđa, pa crepovi, na primer, ne gube crvenu boju ni 20 godina kasnije. Bogata je i krečnjakom, pa se u dodiru sa vlagom ne hvataju plesni i lišajevi, zbog čega su naši proizvodi veoma traženi - priča Dejan Milivojević, komercijalni direktor „Mladosti", koja izvozi u sve zemlje regiona. On kaže da su pokušali da izvoze i u Južnu Afriku, Englesku i SAD, ali su odustali jer transport poskupljuje cenu za 50 odsto.

Nema dovoljno sirovina

Iako leskovački kraj na privrednoj mapi Srbije slovi kao područje sa bogatom poljoprivrednom proizvodnjom, sume koje se ostvaruju u izvozu paprike, paradajza, krastavca i kupusa su gotovo zanemarljive i registruju se jedino kroz prerađevine. Jedna od takvih firmi je i „Moravka", čiji je većinski vlasnik Predrag Stojanović. „Moravka", između ostalog, proizvodi nekoliko vrsta kafa, čajeve, sladolede, grickalice, začine i dodatke jelima, kojima je uspela da se probije i na slovenačko i hrvatsko tržište.

- Trudimo se da za začine što više koristimo sirovinu iz Leskovca, ali nažalost naši poljoprivrednici su izgubili naviku dogovora sa prerađivačima jer „Moravka" nije radila 15 godina. Tako, na primer, manjkaju i paprike i paradajz, ali mnogo više semenke od bundeva, suncokret, pasulj, kukuruzno brašno i kukuruz za kokice - priča Stojanović.

Kompanija Proizvod Vrednost izvoza*

„Zdravlje Aktavis" Lekovi 8,9

„Jugprom" Voće i povrće 6,4

„Interlemind" Građevinski materijal 4,5

„Gruner" Elektronski uređaju 4,1

„Fiorentino" Konfekcija 4,1

„Drvopromet" Drvne prerađevine 3,6

„Bane komerc Proizvodi od plastike 3,3

„Fungo jug" Voće i povrće 3,2

„Mladost" Građevinski materijal 3

„Strela Klajić" Voće i povrće 2,3

*U milionima dolara

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.