Arhitektura pozorišta XX veka Radivoja Dinulovića

Izvor: S media, 25.Nov.2009, 02:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Arhitektura pozorišta XX veka" Radivoja Dinulovića

U Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, izdavačka kuća "Klio" predstavila je knjigu "Arhitektura pozorišta XX veka" Radivoja Dinulovića u okviru tribinskog ciklusa "Pisci Staroga grada"koju uredjuje Dušan Č. Jovanović.

Glavni urednik "Klija" Zoran Hamović je izrazio zadovoljstvo što je knjiga o kojoj su on i autor godinama pričali realizovana kao izuzetno dragocen, i u nas jedinstven, "doprinos razumevanju interakcije arhitekture i pozorišta, fizičke kuće i prostora >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << za predstavu i gledaoce".

Prema Hamovićevom mišljenju, naslov nije adekvatan, jer u knjizi se daje pregled pozorišne arhitekture u Evropi, od grčke i rimske klasike, preko renesanse u Engleskoj i Italiji, baroka u Italiji i Francuskoj, pozorišta 18. i 19. veka, do modernih ideja i plod je 30-godišnjeg rada i istraživanja Dinulovića.

Prof. dr Milena Dragićević Šešić je evocirala uspomene na dugogodišnju saradnju sa Dinulovićem kao jednom od osnivača Yustata i člana Komisije za arhitekturu i Komisije za obrazovanje Medjunarodne asocijacije za scenografiju, pozorišnu arhitekturu i tehnologiju (OISTAT). Ona je podsetila da je Dinulović pokrenuo i vodio grupu za scenski dizajn na poslediplomskim studijama Univerziteta umetnosti u Beogradu.

Za Šešićevu je važno što Dinulović posmatra teatar kao "slavlje zajedništva" a njegovu knjigu "Arhitektura pozorišta XX veka" doživljava kao reper za svakoga ko želi da se bavi na ozbiljan i studiozna način nekim kulturnim fenomenom. Priznajući da je subjektivna, Šešićeva je rekla da se radi o "kapitalnom interdisciplinaronom delu srpske kulture".

"Njegov doprinos je nemerljiv za savremeno poimanje organizacije teatra", smatra Šešićeva, koja je istakla da je Dinulović svojim živootm i radom pokazo šta znači integrativna funkcija pozorišta u jednoj kulturi i urbanoj sredini.

Dinulović (52) je profesor na Odseku za arhitekturu Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i Arhitektonsko-gradjevinskom fakultetu u Banja Luci.

Realizovao je, kao autor samostalno ili kao član timova više od 30 arhitektonskih objekata, autor je scenografija za pozoršte i TV.

Nastavak na S media...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.