Odbrana srpskog nasleđa na Kosovu

Izvor: RTS, 17.Jan.2012, 10:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Odbrana srpskog nasleđa na Kosovu

Tokom čitave istorije, a posebno od februara 2008. godine, bilo je više različitih pokušaja redefinisanja istorije na Kosmetu. Spomenici kulture proglašavani su kosovskim, nazivani albanskim imenima, a na prošlogodišnje pokušaje da se nasleđe preimenuje, reagovala je i država Srbija.

Na Kosovu i Metohiji bilo je više pokušaja revizije istorije, a naročito od februara 2008. godine. Sporazum o zaštiti kulturne svojine i nasleđa, koji su krajem prošle godine potpisale >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << američka državna sekretarka Hilari Klinton i predsednica Kosova Atifete Jahjaga, ponovo je uznemirio javnost.

Klintonova je tada navela da su Sjedinjene Američke Države predane zaštiti svih kulturnih spomenika Kosova, i kao primer jednog od najlepših kulturnih blaga navela srpski manastir Gračanicu.

"Videla sam Gračanicu, srpsku crkvu iz 14. veka. To je samo jedno od mnogih kulturnih blaga na Kosovu", rekla je tada Hilari Klinton.

Iako je američka državna sekretarka Gračanicu nazvala srpskom, kontekst u kojem je govorila o njoj za deo ovdašnje javnosti bio je jasan signal da se od Srbije ponovo nešto otima.

Takozvana "kosovizacija" nije ništa novo, nego pojava sa kojom se srpski predstavnici u međunarodnim institucijama skoro svakodnevno suočavaju.

Generalna sekretarka Nacionalne komisije za UNESKO Jasna Zrnović kaže da se kuluturno nasleđe ne može preimenovati nijednim aktom, niti sporazumom.

"Ne mogu neke države da se dogovore oko nečega što pripada nekom drugom. To se u svetu ne radi", naglašava Zrnovićeva.

Vera Pavlović Lončarski iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture ističe da je ta institucija stalno prisutna na Kosovu, gde obnavlja spomenike. "Stalno se bavimo njima da bismo pokazali šta predstavljaju i koliko su značajni", dodaje Pavlović Lončarski.

Opšta je ocena da je jedino sredstvo za obezbeđenje opstanka baštine na Kosmetu razgovor - sa međunarodnom zajednicom, ali i sa Albancima.

"Oni Albanci koji su racionalniji znaju da im nije u interesu da se nešto desi manastirima, a oni pametni među njima ne mogu da zagovaraju da se srpsko kulturno nasleđe preimenuje u albanske spomenike", smatra bivši predsednik Nacionalne komisije za UNESKO Jovan Ćirilov.

Četiri srpska manastira upisana su na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, i to kao ugrožena baština. To bi, kažu stručnjaci, trebalo da znači da je svetska javnost upoznata i sa kulturno-istorijskim značajem koji imaju i opasnošću koja im preti.
Pogledaj vesti o: Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.