Izvor: Nezavisne Novine, 12.Dec.2016, 22:13 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tihi ubica planete: Metan opasniji od ugljen-dioksida
Borba protiv zagrijevanja planete može biti ugrožena oslobađanjem metana, gasa koji ima mnogo jači uticaj na klimu nego ugljen-dioksid, i čije ispuštanje se za poslednjih 10 godina drastično povećalo, upozorili su istraživači.
"Neophodno je hitno se posvetiti procjeni količine emisije metana i njihovom smanjenju", naveli su istraživači koji su koordinirali svjetsku procjenu koju je izradilo 80 naučnika iz 15 zemalja.
Nakon blagog usporavanja između 2000. >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << i 2006. godine, koncentracija metana u atmosferi je u deceniji koja je uslijedila porasla za 10 puta, pokazalo je istraživanje objavljeno u žurnalu Ert sistem sajens data (Earth System Science Data).
"Zadržavanje zagrijevanja klime na manje od dva stepena Celzijusa već predstavlja osjetan izazov", istakli su istraživači u biltenu "Environmental riserč leters" (Environmental Research Letters) povodom ciljeva koje je međunarodna zajednica postavila Pariskim sporazumom 2015. godine.
Upozorili su da će taj cilj postati još teže ostvariv ukoliko se osjetno i brzo ne smanji emisija metana.
Problem je što istraživači imaju više pretpstavki o razlozima dramatičnog rasta količine tog gasa u atmosferi - od korišćenja fosilnog goriva, preko topljenja zamrznutog tla subpolarnog permafrosta, do poljoprivrede što je najvjerovatnija opcija.
Koncentracija metana u atmosferi u sve bržem je porastu od 2007. godine, uz posebno osjetan rast 2014. i 2015. godine, a takav trend rasta nije predviđen nijednim srednjim scenarijom svjetskog referentnog izveštaja o klimi Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
"Zabrinjavajuće je što se tempo povećanja približava najpesimističnijem scenariju", ukazala je Marijela Sonoa (Marielle Saunois) sa Univerziteta Versaj Sen Kenten (UVSQ).
Metan je drugi po značaju gas sa efektom staklene bašte koji je proizvod ljudske djelatnosti, doprinosi zagrijevanju sa 20 odsto, ima 28 puta jači efekat na globalno zagrijevanje nego ugljen-dioksid, iako se manje zadržava u vazduhu, oko 10 godina.
Mjere protiv zagrijevanja do sada su uglavnom bile usmjerene na ugljen-dioksid koji je posljedica sagorjevanja fosilnog goriva - uglja, nafte i gasa, i čini 70 odsto gasova sa efektom staklene bašte.
Izvore metana je i teže utvrditi, jer ih je više, i dobrim dijelom dolazi iz takozvanih prirodnih izvora, vlažnih zona i geoloških formacija.
Istraživanje pokazuje da je 60 odsto emsija vezano za ljudsku djelatnost, pri čemu 36 odsto dolazi od poljoprivrede, prije svega od gasova koje tokom varenja ispuštaju goveda i drugi preživari, kao i od gajenja riže, i prerade otpada.
Istraživači smatraju da ne treba zanemariti ni ulogu fosilnih goriva u tom porastu, budući da je 21 odsto emisija metana posljedica korištenja ugla, nafte i gasa jer je curenje metana veoma često u raznim fazama, od vađenja do distribucije ovih goriva.
"Od 2000-ih godina ugalj je u Kini veoma mnogo korišten, a i korištenje gasa u SAD je povećano", navode naučnici.
Metan se može oslobađati i topljenjem permafrosta - zamrznutog sloja tla blizu polova, i to je jedan od velikih strahova klimatologa, mada po riječima jednog od autora istraživanja, istraživača Filipa Buskea (Philippe Bousquet), za sada nema neuobičajenog povećanja koncentracija.
Buske upozorava da postoji opasnost da se emisije povećaju vremenom, ali smatra da se tu govori o decenijama.
Naučnici još ne mogu da objasne razloge drastičnog povećanja zabilježenog u dvije prethodne godine.
"Može biti da je riječ o prirodnim izvorima. Ali, ukoliko se to produži na preko tri ili četiri godine, to će biti znak sigurne veze sa ljudskom djelatnošću", naveo je Buske.
Konkretne mjere za smanjenje emisija metana već sada su moguće, ukazuju naučnici, i kao rješenja navode "metanizere" - postrojenja za proizvodnju energije od organskih izvora na imanjima, traže i izmjenu protokola o navodnjavanju polja pirinča, i lov na nekontrolisanu emisiju metana.
"Emisije metana je moguće smanjiti lakše i uz manje prinude, nego u slučaju ugljen-dioksida, i to uz podsticaje inovacijama i razvoju. Ne treba da se toga lišimo", insistira Filip Buske.
(NN, beta)
Nastavak na Nezavisne Novine...
