Pobeda Oraclea usporila bi rast Androida

Izvor: B92, 08.Jul.2011, 15:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pobeda Oraclea usporila bi rast Androida

Hoće li proizvođači moblnih telefona ostati odani Androidu ukoliko za njega moraju da plate licencu? To je pitanje koje postavljaju svi koji prate aktuelni sudski okršaj koji vode Google i Oracle, a neki od njih misle da odgovor glasi – neće.

Ukoliko Oracle pobedi u sporu koji je pokrenuo protiv Googlea, posledice po Google i celo tržište Androida mogle bi biti kobne, smatraju analitičari. Oracle se verovatno neće zadovoljiti vansudskom nagodbom i jednokratnom isplatom, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << već će želeti deo prihoda od svakog prodatog telefona. Taj dodatni trošak utiče na ekonomiju proizvođača telefona tako da će mnogi od njih na dnevni red staviti pitanje treba li i dalje da se oslanjaju na platformu Android.

I mada je malo verovatno da će proizvođači napustiti Android zbog šake dolara po telefonu, oni bi mogli da potraže i druge platforme, poput Microsoftovog Windows Phonea, i počnu da smanjuju broj telefona s Androidom u korist tih drugih platformi.

Spor je započet prošle godine kad je Oracle tužio Google zbog kršenja patentnih i autorskih prava u Androidu. Oracle smatra da Googleova virtuelna mašina Dalvik, koja izvršava Java aplikacije na Android uređajima, koristi tehnologiju koju je razvio Sun Microsystems, a da za to nema licencu. Oracle je prošle godine kupio kompaniju Sun.

Pojedini upućeni pravnici smatraju da Oracle ima jaku poziciju pred sudom i da je na prvim saslušanjima, koja obično daju ton čitavoj patentnoj raspravi, sudija bio na strani Oraclea. Pošto je Google u defanzivi, Oracle nastavlja da ga pritiska i agresivnim nastupom pokazuje svoju uverenost da je na putu da pobedi.

Jedan od načina nadoknade koji bi Oracle mogao da zahteva, bio bi da od proizvođača telefona traži da licenciraju njegov softver za 15 ili 20 dolara po telefonu. Oracle je navodno već razgovarao s nekim velikim proizvođačima i pozvao ih da se priključe njegovom programu prema kom bi pristali da tehnologiju licenciraju direktno od njega.

Analitičari smatraju da bi cena te licence učinila da Android postane uporediv s Microsoftovim sistemom WP7. Microsoft, naime, često ističe da iako je Android tehnički besplatan, proizvođači moraju da finansiraju rad neophodan da se taj softver integriše u njihov hardver, dok uz njegov WP za to dobijaju servisnu podršku koja je uključena u cenu licence.

To je razlog zbog kojeg će proizvođači morati dobro da razmisle hoće li ostati uz Android. Do sada su bili za njega, jer je besplatan i može se menjati, ali ukoliko se promene pravila igre počeće da preispituju do koje mere treba da sa oslanjaju na taj sistem. Ukoliko ih Oracle bude saletao s predlozima za licenciranje moraće da se upuštaju u pregovore pa će se zato žaliti Googleu i pritiskati ga da se nagodi s Oracleom.

S druge strane, malo je verovatno da će Oracle od proizvođača tražiti dvocifrene iznose za svaki uređaj koji koristi Android, jer bi to ubilo Android kao zlatnu koku. Analitičari zato smatraju da će proizvođačima ponuditi neki popust i da će iznos biti daleko manji od 15 dolara po telefonu.

Međutim, nije Oracle jedini koji od proizvođača traži da plate za tehnologiju koja je korišćena u Androidu. Microsoft tvrdi da je u Androidu korišćena i njegova tehnologija. Ovih dana je objavio da je sklopio sporazum o njenom licenciranju s HTC-om i nekoliko manjih proizvođača Android telefona. Pored toga, izgleda da od Samsunga traži da mu za svaki proizvedeni Android telefon isplati po 15 dolara. Iako mu verovatno prija priliv novca po osnovu Androida, Microsoft bi verovatno više voleo uspeh svoje platforme WP, jer ona potencijalno nudi veći prihod. To znači da Microsoftu baš i ne odgovara da Oracle proizvođačima nametne prihvatljiv iznos za licenciranje.

Mada veći proizvođači poput Motorole i Samsunga mogu da priušte dodatnih dolar-dva po telefonu, to bi znatno više pogodilo kineske proizvođače koji većinom koriste Android. Stoga se postavlja pitanje da li bi oni pristali da plaćaju Oracleu, jer na Zapadu vlada uverenje da tamošnje kompanije imaju drugačiji odnos prema intelektualnoj svojini. Pretpostavlja se da je mala verovatnoća da će platiti linencu za Android, što bi moglo da stvori glavobolje i korisnicima i onima koji razvijaju softver.

Mnogi smatraju da oni ne bi napustili Android već bi sve premestili u podzemlje i odvojili svoj razvoj softvera od ostatka Android zajednice i Googlea kako bi izbegli otkrivanje. To bi Google odvojilo od potencijalnih prihoda kroz brojne servise koje ugrađuje u taj sistem, a takođe bi i rascepkalo zajednicu koja je i inače prilično izdeljena zbog različitih verzija Androida na tržištu, što je problem koji se sve teže podnosi.

Da bi sasvim izbegao licenciranje, Google je verovatno već ispitao treba li jednostavno da razvije novu tehologiju koja eliminiše bilo kakvo oslanjanje na Oracleovu tehnologiju. Međutim, pošto nije poznato koji su patenti sporni prema Oracleovoj tužbi, teško je utvrditi u kojoj meri se Google oslanja na njegovu tehnologiju. Pretpostvlja se da je reč o tehnologiji koja pokriva funkcije relativno niskog nivoa koje nije lako zaobići.

Izmena arhitekture dela operativnog sistema zahteva vreme i verovatno bi stvorila probleme kompatibilnosti s postojećim telefonima na tržištu. To bi onda značilo da Google sve mora da započne iznova, a to po mišljenju analitičara nikad nije dobro.

U međuvremenu bitka na sudu se nastavlja. U zavisnosti od toga koliko su pojedine strane uverene u ispravnost svog stava, spor bi mogao da se protegne na više godina kroz žalbe i zahteve za proveru patenata, ali ukoliko Google oseti da bi mogao izgubiti verovatno će se brzo nagoditi, smatraju upućeni pravnici. U tom slučaju bi, kažu, visina licencne nadoknade izašla na svetlo dana, a uslovi nagodbe bi ostali tajna, jer opšti utisak bi bio da je Google izgubio, a Oracle bi verovatno insistirao na tajnosti nagodbe kako bi održao taj utisak, bez obzira da li je to opravdano ili nije.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.