Izvor: Capital.ba, 02.Jan.2017, 14:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zlato će pojeftiniti, evro i funta bi mogli ojačati

ZAGREB, Za mnoge investitore 2016. godina je bila vrlo uspješna. Cijena zlata je nekoliko odsto iznad nivoa sa početka godine, cijena nafte je porasla čak 47 odsto, a akcije su takođe rasle.  Njemački indeks DAX tokom godine je porastao sedam odsto, britanski FTSE100 13 odsto, dok je američki S&P500 indeks porastao 10 odsto, čime je dostigao najvišu vrijednost u istoriji. Sudeći po aktivnosti na finansijskim tržištima, značajan dio investitora, ali i analitičara, očekuje da će >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << 2017. godina takođe biti odlična godina za investiranje. Nafta Nakon nedavnog dogovora država članica OPEC-a o udruženom smanjivanju prozvodnje nafte s ciljem stvaranja umjetne nestašice na globalnom tržištu, za očekivati je rast cijene crnog zlata tokom 2017. godine. Treba imati na umu da je cijena barela nafte u januaru 2016. godine u jednom trenutku iznosila približno 28$, a danas je 56$, što znači da je porasla za čak 100 odsto. Zbog toga ne treba očekivati spektakularan rast, a moguće su i privremene korekcije. Cijena će vjerojatno barem na kratko dostići 60$ po barelu. Zlato Jedan od najvažnijih faktora koji utiče na cijenu zlata su kamatne stope u razvijenim privredama. Što su kamatne stope više, viši su prinosi na držanje obveznica i štednju u bankama. U takvim situacijama pada interes za posjedovanjem zlata, čije držanje ne donosi nikakvu kamatu, stoga ga dio vlasnika odlučuje prodati i ruši mu cijenu.  U najvažnijoj svjetskoj privredi (SAD), kamatne stope će vrlo vjerojatno tokom godine biti podignute dva do tri puta, dok će nekoliko evropskih i japanska centralna banka vjerojatno početi najavljivati kraj ciklusa najmjernog rušenja kamatnih stopa u svojim privredama te najaviti skorašnji rast. Na temelju očekivanog rasta kamatnih stopa, vjerojatno će doći do novog vala rasprodaje zlata i pada cijene ispod 1000$ po unci. Indeksi  Rast kamatnih stopa biće posljedica očekivanja popravljanja privredne situacije u razvijenim zemljama. Zajedno s popravljanjem situacije, rasće prihodi i profiti velikih kompanija, stoga će i cijene njihovih akcija vjerojatno porasti. U posljednih nekoliko desetljeća, akcijski indeksi su na razvijenim tržištima rasli u prosjeku 5-10 odsto godišnje, pa je i u 2017. godini to najizgledniji scenarij. Naravno, ne treba isključiti mogućnost privremenih korekcija tokom godine. Mnogi profesionalni investitori korekcije koriste za kupovinu akcija/indeksa na povoljnijem nivou te na taj način povećavaju potencijalni profit. Valute U posljednje dvije i po godine, američki dolar je u odnosu na japanski jen ojačao 17 odsto, u odnosu na evro 25 odsto, a u odnosu na britansku funtu čak 28 odsto te je sada po nekim parametrima precijenjen. Investitori na finansijskim tržištima su trenutno možda previše pesimistični po pitanju privrednog oporavka i rasta kamatnih stopa u ostatku svijeta, a ponajviše u Evropi. Rast cijene nafte na globalnom tržištu i porast izvoza na temelju slabog evra, mogao bi potaknuti Evropsku centralnu banku na najavu početka rasta kamatnih stopa u evrozoni. Ukoliko do toga dođe, na temelju špekulativne potražnje, evro bi u odnosu na dolar tokom godine mogao ojačati možda čak i više od 10 odsto. Budući da odluka o Brexitu za sada nije imala negativnih posljedica na britansku privredu, britanska centralna banka bi takođe mogla završiti ciklus popuštanja monetarne politike, na temelju čega bi tokom godine i funta u odnosu na dolar mogla ojačati više od 10 odsto. Admiral Markets

Nastavak na Capital.ba...