Železnica ne može bez remontera

Izvor: B92, 16.Avg.2014, 15:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Železnica ne može bez remontera

Direktor preduzeća MIN "Vagonka" Ivica Radosavljević kaže da država treba da odredi strategiju razvoja na železnici da i da ne bi smela da ostane bez remontera.

Komentarišući podatak da se ovo preduzeća našlo na spisku 502 privredna subjekta za privatizaciju, Radosavljević je kazao da je sektor remonta železničkih kola kojim se bavi i niško preduzeće u krizi i da on ne očekuje da se neko od velikih evropskih firmi javi kao zainteresovani kupac.

Očekujem >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << zainteresovanost kod naših kupaca u Srbiji i to pre za deo imovine preduzeća, rekao je Radosavljević Tanjugu.

Na pitanje koji bi bio interes zbog koga bi se neko javio da kupi MIN "Vagonku", Radosavljević kaže da u oblasti remonta radi još MIN Lokomotiva, kao i da su niški remonteri na strateški veoma važnom mestu.

"Takve radionice nemate sve do Soluna i Sofije, a sa uključivanjem privatnih prevoznika robe na železnici interesovanje za remontere će biti veće", rekao je Radosavljević.

MIN "Vagonka" je jedina firma u restrukturiranju koja ima dozvolu Vlade Srbije za remont železničkih kola i da raniji ministar privrede Saša Radulović nije u jednom trenutku zaustavio taj program posao bi do sada bio završen.

Ponovo nam je vraćen taj program i on će biti završen do oktobra ove godine, napominje Radosavljević.

Osim posla za državnu železnicu, u "Vagonki" rade i za privatne prevoznike, a ukupno ugopvoreni posao za ovu godinu iznosi 95, 5 miliona dinara, naveo je direktor.

Preduzeće ima obavezu da ponovo sprovede procenu kapitala u roku od 45 dana, napominje on i dodaje da je prema raspoloživim podacima i ranijoj proceni kapitala on negativan u odnosu na vrednost imovine za oko milijardu dinara.

To su u najvećoj meri dugovi prema državi, javnim preduzećima i fondovima, dok je dug "Vagonke" prema komercijalnim poveriocima u visini vrednosti imovine ili oko 200 miliona dinara.

Radosavljević napominje da restrukturiranje, posle raskida privatizacije sa IRS-om 2009. godine, praktično nije ni sprovedeno, a da jeste i da je broj radnika prepolovljen u odnosu na sadašnji 268, preduzeće bi godišnje, uz plaćene sve poreze i dopriose, moglo uz ugovoreni obim poslova da vraća od 15 do 25 miliona dinara duga.

Radosavljević navodi primer da je produktivnost rada u preduzeću bila veća za oko 30 odsto u periodu kada je bilo najviše posla i kada je u pogonu bilo manje radnika.

Preduzeće je privatizovano početkom 2007. godine, a novi vlasnik postao je Friulekseksport. Kasnije je ono prodato IRS -u (Internacionalni železnički sistem) , srpsko-italijansko-hrvatkom konzorcijumu, a privatizacija je raskinuta 2009. godine.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.