Izvor: B92, 03.Jul.2004, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto je usporena privatizacija?

Beograd -- U Srbiji je ove godine raspisano samo sedam tendera, a putem Aukcijskog fonda nije prodat udeo ni u jednom preduzeću.

Za prvih šest meseci na aukcijama je privatizovano samo 126 malih i srednjih preduzeća, koliko je prošle godine prodato za dva meseca. Pritom, ta preduzeća prodata su ukupno za 58 miliona evra, što je za trećinu manje od njihove knjigovodstvene vrednosti. Svi ovi podaci govore o tome da postoji zastoj u procesu privatizacije u Srbiji.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
Ekonomista Milan Kovačević kaže da je jedan od uzroka tog zastoja politička nestabilnost u zemlji i sporo formiranje institucija koje će sprovoditi privatizaciju, kao i činjenica da u Vladi nije imenovan nadležni ministar. Direktor agencije za privatizaciju Branko Pavlović za mali broj raspisanih tendera krivi prethodnu vladu za koju kaže da je izgubila interesovanje za to kada je postala svesna da neće preživeti decembarske izbore. On do kraja godine najavljuje 24 tendera i tvrdi da će time biti izjednačen prosek od prethodne dve godine. Pavlović za B92 kaže da je razlog malog broja aukcijskih prodaja to što su sada ostale firme sa mnogo većim dugovima i sa imovinsko-pravnim problemima.

"Što se tiče same strukture Centra za aukcije i Centra za verifikacije i pripreme, koji se bave time, on je identičan danas. Dakle, isti ljudi u istoj organizaciji i po istoj metodologiji rade 2004. kao što su radili 2003., tako da je to prosto objektivan proces, prodali ste hiljadu preduzeća koja su mogla brže i lakše da se prodaju i sa manje dugova da se pripreme za prodaju. Sada ćemo imati sve veći zastoj u tom delu u odnosu na 2003. godinu, ali ne i u odnosu na očekivanaj Svetske banke", rekao je Pavlović.

Pavlović je rekao i da je najveći broj preostalih preduzeća za stečaj, a ne za prodaju. Problem je, međutim, u tome što je trenutno važeći zakon o stečaju jako loš i što je novi zakon tek sada pred poslanicima Skupštine Srbije. Ekonomista Milan Kovačević kaže da su neophodne promene zakona o javnim preduzećima i još nekih zakona. "Slična je situacija i kod banaka, gde imamo još iz 1989. Zakon o stečaju banaka i to je razlog zbog koga ima dosta banaka koje povremeno gube dozvole, a ne zna se šta će se sa njima događati, i njihov stečaj se ne dovršava. I drugo, nije započeta privatizacija u oblasti osiguranja, nije čak ni definisano kakva će biti buduća struktura u toj oblasti. Zatim, nije to urađeno kod zadruga, nije to urađeno kod sportskih organizacija, na neki način nismo mi uopšte daleko otišli u privatizaciji", rekao je Kovačević.

Direktor agencije za privatizaciju Branko Pavlović navodi i primere iz drugih zemalja kako bi ilustrovao da problem nije samo u tempu privatizacije. "Izrael se privatizuje 30 godina i još nije završio taj proces. Velika Britanija 13 godina privatizuje samo železnicu, i još nije završila taj proces. Tako da tempo privatizacije nije ni od kakvog preteranog značaja, daleko je značajniji kvalitet upravljanja imovinom. U ovom trenutku, ako na nečemu treba raditi, onda je to restrukturiranje javnih preduzeća, i ključ naše privredne strukture uopšte ne leži na ovim potezima koji su do sada bili povlačeni. Ja ne kažem da su oni beznačajni, to je proces koji će se svakako nastaviti, ali suština naše stvari je u restrukturiranju javnih preduzeća", rekao je Pavlović.

Milan Kovačević, s druge strane, kritikuje i rad sadašnje vlade. "Što se tiče zastoja privatizacije, treba ipak podsetiti da je sadašnja vlada napravila, očito, stratešku grešku što je u javnosti predstavila da će izvršiti radikalniju reviziju obavljenih privatizacija. Znate da se tu pojavio i jedan dosta dugačak spisak preduzeća koja su, navodno, trebala biti predmet revizije. Postepeno se to ublažilo i ispalo je jedino da se radi o testiranju da li su privatizacije izvršene u skladu sa zakonom i za tu svrhu nije ni trebala nikakva kampanja, to bi stalno trebalo da radi Agencija za privatizaciju", rekao je Kovačević.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.